Zagreb, 27. listopada 2016. - Hrvatska udruga banaka pozdravlja prijedloge izmjena Ovršnog zakona koji osiguravaju pojačanu zaštitu ovršenika koji žive u jedinoj nekretnini čiji je stambeni standard ispodprosječan. Tu vrstu zaštite, odnosno, osiguranje stambenog minimuma, da nitko ne bude "izbačen na cestu", smatramo dobrodošlim i nužnim dijelom politike društvene solidarnosti.

No, na temelju analize blokiranih računa koju je izradio HUB, sam Ovršni zakon neće riješiti problem većeg broja blokiranih građana, posebno onih koji su dužni do nekoliko desetaka tisuća kuna, a kojih je u postotku najviše u strukturi blokiranih računa. Posebno zato što u pravilu banke za takva dugovanja i nemaju hipoteku kao glavni instrument osiguranja niti se na temelju ovršnog pravomoćnog rješenja pokušavaju naplatiti prodajom nekretnina za takva dugovanja. A niti su banke jedini vjerovnici, budući dugovanja prema njima prelaze 50% ukupnog blokiranog duga, a preostali dio pripada drugim vjerovnicima. 

Naime, na temelju strukture po visini blokiranog duga, 37% građana blokirano je zbog duga do 10.000 kuna, a 46,3% od 10.000 do 100.000 kuna. Promatrajući pak iznos loših kredita, dugovi po stambenim kreditima čine manje od 10% iznosa (oko 7%) blokada u najvišem FINA-inom razredu iznad 100,000 kuna.  Ako hipotekarni stambeni krediti čine tek manji dio dospjelih, a neplaćenih dugova građana prema kreditnim institucijama, postavlja se pitanje po kojoj je osnovi nastao veći dio neplaćenih dugova građana?

Hrvatska udruga banaka zato predlaže da posebno oformljena radna skupina nakon provedene dubinske analize podataka FINA-e pristupi izradi cjelovitog prijedloga za rješavanje problema blokiranih građana. Očigledno je, naime, da u strukturi blokiranog duga od 40 milijardi kuna postoje vrlo različiti vjerovnici, različiti dužnici, različiti iznosi i različite poslovne osnove nastanka toga duga.

A i ponavljamo činjenicu da uvjerljivo najveći dio građana uredno otplaćuje kredite i da se naplata blago popravlja nakon početka izlaska iz krize. Kada je riječ o stambenim kreditima, oko 95% naplate uredno je prema kriteriju novčanog toka, a oko 91% prema kriteriju rizika.

Analiza - struktura blokiranih računa