Analize i publikacije

O odrednicama cijene sirove nafte

Hamilton, James D. (2008): „Understanding Crude Oil Prices.“ NBER Working Paper No. 14492.
Procesi koji određuju cijenu nafte nisu bili stabilni kroz povijest. Važnost pojedinih čimbenika često se i naglo mijenjala, pa je cijena nafte zbog toga oduvijek bila teško predvidljiva. Dvije su stvari ipak sigurne. Prvo, cjenovna elastičnost potražnje za naftom oduvijek je bila mala. Štoviše, ona s vremenom dalje opada. Drugo, dohodovna je elastičnost jedinična na nižim razinama gospodarskog razvitka, no na višim razinama također pada. Problem predvidivosti puno je veći na strani ponude nego na strani potražnje. Teško je predviđati ponašanje OPEC-a koji nije klasični kartel, i teško je predviđati utjecaj faktora neobnovljivosti, takozvane „rente rijetkosti“ (koja zavisi o odnosu očekivane potražnje i iskoristivih naftnih rezervi). Autor zaključuje da će cijena nafte dugoročno rasti jer će „renta rijetkosti“ zbog neobnovljivosti resursa sve više biti ugrađivana u cijenu, dok to nije bio slučaj do sada.

Pročitajte više

Island sam na svijetu

Buiter, Willem i Anne Siebert (2008): „The Icelandic banking crisis and what to do about it: The lender of last resort theory of optimal currency areas.“ CEPR Policy Insight No. 26.
Island je bio obećana zemlja. Banke u domaćem vlasništvu eksplozivno su rasle zahvaljujući pristupu međubankovnim izvorima sredstava. Na tom su temelju postale međunarodni igrači otvarajući podružnice širom sjeverne i sjeverzopadne Europe. Međutim, sustav se raspao pred naletom krize likvidnosti. Nemogućnost pristupa deviznim izvorima likvidnosti i preniske međunarodne pričuve jednu su uspješnu priču preko noći pretvorile u neuspjeh. Korijeni neuspjeha leže u nemogućnosti male zemlje da ima autonoman i razvijen bankovni sustav s međunarodnim pretenzijama, i vlastitu valutu. Island mora što prije ući u EU i Eurozonu jer samo na taj način može razriješiti problem financijske stabilnosti odnosno pristupa kreditoru zadnjeg utočišta. Irska ima sličnu financijsku strukturu, no ona je problem riješila ulaskom u Eurozonu. Sličan bi se problem mogao pojaviti u Švicarskoj, gdje veličina banaka ne odgovara veličini zemlje koja uporno zadržava vlastitu valutu.

Pročitajte više

„Subprime“ kriza ni po čemu nije drukčija od dosadašnjih kriza

Reinhart, Carmen i Kenneth Roggoff (2008): „Is the 2007 US Subprime Crisis So Different? An International Historical Comparison.“ NBER Working Paper 13761
Događaji povezani s financijskom krizom redaju se kao na filmskoj vrpci pa nije realno očekivati da će analitičari brzo moći objasniti događaje koje svakodnevno pratimo. Unatoč tome, zanimljivo je pročitati kako je vodeći svjetski stručnjak za rane pokazatelje kriznih stanja Carmen Reinhart predviđala razvoj krize prije rujanske eskalacije (koja je nastupila nakon propasti investicijske banke Lehman Brothers). Događaji prije eskalacije nisu upućivali na to da bi kriza mogla biti „neobična“. Svi su pokazatelji, osim povećanog američkog deficita platne bilance, bili tipično podešeni za pred-krizno razdoblje kao i tijekom 18 ranijih bankovnih kriza koje su pogodile razvijene zemlje nakon Drugog svjetskog rata.

Pročitajte više

Financijski razvoj i pravni sustav omogućavaju rast malih i srednjih poduzeća

Domenico Sarno (2008): „Financial and legal constraints to firm growth: the case of Italy.“ MPRA Paper No. 9558.
Poznato je da su financijski sustav, pravni sustav i gospodarski rast usko povezani. Tijekom proteklih desetak godina brojna su istraživanja potvrdila njihovu međusobnu vezu, no ostala je dilema o smjeru uzročnosti i snazi učinka. Makroekonomski podaci, na kojima je provedena većina prethodnih istraživanja, jednostavno nisu omogućili daljnje zaključivanje. Sarnov je rad iznimka jer se zasniva na mikroekonomskim podacima. Koristeći podatke o više od 500 malih i srednjih poduzeća na razini 103 talijanske regije u razdoblju 1995. – 2003., Sarno je pokazao snažan pozitivan učinak financijskog razvitka i reformi pravnoga sustava na rast poduzeća.

Pročitajte više

Financijski sustav i makroekonomska otpornost – što misle središnji bankari?

Prikaz radova izlaganih na šestoj godišnjoj konferenciji banke za međunarodna poravnanja (BIS) održanoj u Brunneru (Švicarska) od 18-19. lipnja 2008.
Banka za međunarodna poravnanja svake godine organizira konferenciju na kojoj se raspravlja o aktualnim pitanjima u financijskom sustavu. Pogled na listu sudionika (30 guvernera, viceguvernera ili vodećih dužnosnika središnjih banaka te 15-ak vodećih svjetskih akademika koji se bave financijskim sektorom) upućuje na važnost ove konferencije – zbog tema o kojima se raspravlja i zbog vjerojatnosti da će doneseni zaključci biti direktno primijenjeni u vodećim svjetskim gospodarstvima. Ove godine tema je bila potencijalna makroekonomska ranjivost uzrokovana strelovitim razvojem financijskog sustava i instrumenata u posljednjem desetljeću, posebno u kontekstu trenutne krize. Da li prave posljedice zanemarivanja rizika tek slijede ili je sustav spreman podnijeti trenutne šokove? Da li financijski sustav u praksi uzrokuje smanjenje ili povećanje makroekonomskih šokova i ciklusa? Kako likvidnost (i nedostatak likvidnosti) utječe na ponašanje pojedinaca, poduzeća, komercijalnih ili investicijskih banaka? Iako konačni zaključci nisu jednoznačni te je rasprava o nekim pitanjima tek otvorena, može se zaključiti da je trenutna situacija u financijskom sektoru ozbiljnija nego što se mislilo te da u zraku ostaje velik broj otvorenih i složenih pitanja kako reformirati financijski sustav ne bi li se u budućnosti izbjegle sistemske krize.

Pročitajte više

Održivost konvergencije europskih zemalja u razvoju – fundamenti i ranjivost

Izvornik: Athanasios Vamvakidis (2008): „Convergence in Emerging Europe: Sustainability and Vulnerabilities”, IMF working paper WP/08/181.
Posljednjih desetak godina europske zemlje u razvoju bilježe visoke stope ekonomskog rasta od 5,9% godišnje u prosjeku. U usporedbi s drugim regijama, jedino su azijske zemlje u razvoju zabilježile veće stope rasta. Zahvaljujući tome, sve se više smanjuje jaz prema razvijenim europskim zemljama. Međutim, u posljednje je dvije godine održivost toga modela rasta dovedena u pitanje, posebno u kontekstu sve većih deficita na tekućem računu i razine vanjskoga duga pojedinih zemalja. To bi moglo rezultirati značajnim eksternim šokovima i tzv. tvrdim prizemljenjem. Analitičar MMF-a, našoj javnosti poznatiji kao bivši predstavnik MMF-a u Hrvatskoj, smatra da je trend konvergencije zasnovan na čvrstoj osnovi te će se nastaviti i u budućnosti iako slabijom dinamikom. Konvergencijski put će biti najrizičniji za zemlje sa najvećom vanjskom neravnotežom dok su dugoročne strukturne reforme ključ za osiguravanje stabilnog dugoročnog ekonomskog rasta.

Pročitajte više

Banke u zapadnoj Europi – unatoč trenutnim vijestima vezanim uz kreditnu krizu, dugoročni trendovi su pozitivni

Izvornik: Deutsche bank research (2008): „European banks: The silent (r)evolution“, Financial market special report.
U proteklih su godinu dana vijesti o gotovo svim zapadnoeuropskim bankama negativne. Kreditna kriza u Americi te globalno okruženje (daljnji otpis imovine banaka, pad cijena nekretnina, usporavanje gospodarstva SAD i EU, porast inflacije i troškova pribavljanja sredstava, stagnacija investicijskog bankarstva), još će neko vrijeme imati negativan utjecaj na profitabilnost europskih banaka. Međutim, trenutno je stanje industrije miljama daleko od dugoročnih trendova koji su se postupno razvili u posljednjih deset godina. Analitičari Deutsche Bank smatraju da će se ti trendovi nastaviti jednom kada se trenutna situacija popravi. To uključuje konsolidaciju i internacionalizaciju banaka, konvergenciju poslova tradicionalnog i investicijskog bankarstva te specijalizaciju banaka u tržišnim nišama. Dakle, unatoč trenutnim previranjima, dugoročno se može očekivati oporavak i daljnji razvoj bankarskog sektora.

Pročitajte više

Kreditne eksplozije: mogu li se detektirati iz makro i mikro fluktuacija u gospodarstvu?

Izvornik: Mendoza Enrique G. i Terrones Marco T. (2008): „An Anatomy of Credit Booms: Evidence from Macro Aggregates and Micro Data“, NBER Working Paper 4049.
Članak predstavlja nove metodologije određivanja razdoblja kreditnih eksplozija u rastućim i razvijenim ekonomijama. Istražuju se i popratna kretanja na makro i mikro razini. Makro podaci pokazuju sistematsku vezu između kreditnih eksplozija i gospodarske ekspanzije, rastućih cijena imovine, realne aprecijacije valuta, rastućeg vanjskog deficita i upravljanog deviznog tečaja. Mikro pokazatelji ukazuju na postojanje jake korelacije između kreditnih eksplozija i razine financiranja poduzeća zaduživanjem, te njihove vrijednosti.

Pročitajte više

Kina i Indija preoblikuju svijet

Izvornik: Bussolo, Maurizio et. al. (2008): „Global Growth and Distribution: Are China and India Reshaping the World?“ World Bank Policy Research Working Paper 4392.

Pročitajte više

Kakva kriza?

Izvornik: Međunarodni monetarni fond (2008): Finance and Development. June 2008.
Lipanjski broj MMF-ova popularnog izdanja „Finance and Development“ zanimljivo naslovljen „A Crisis“ donosi nekoliko zanimljivih članaka koji nastoje rasvijetliti uzroke i posljedice globalne financijske nestabilnosti. Laura Kordes analizira krizu iz perspektive motivacija ključnih aktera – kreditora i njihovih managera, dužnika, regulatora i agencija za kreditni rejting. Randall Dodd i Paul Mills upućuju na to da su tijekom proteklih godinu dana na vidjelo izašle i neke pozitivne strane globalnog financijskog sustava, kao što su sposobnost novih tržišta da zadrže impuls gospodarskoga rasta unatoč usporavanju u razvijenim zemljama, te pojava novih investitora iz brzorastućih i energijom bogatih ekonomija. Jaime Caurana i Aditya Narain istražuju nedostatke sustava upravljanja rizicima Basle II, koji su došli do izražaja tijekom ove krize. Taj članak predstavlja uvod u radove Jesusa Saurine i Avinasha Persauda. Saurina brani, a Persuad kritizira sposobnost sustava Basle II da odgovori na izazove upravljanja rizicima u današnjem globaliziranom gospodarstvu. Na kraju, Kose, Otrok i Prasad pišu o konvergenciji poslovnih ciklusa u globalnoj ekonomiji.

Pročitajte više