Analize i publikacije

Financijski razvoj i pad siromaštva – dobit bez gubitka?

Izvornik: Guillaumont Jeanneney i Kpodar Kangni (2008): „Financial Development and Poverty Reduction: Can There Be a Benefit Without a Cost?”,IMF Working Paper No. 62.
Autori analiziraju dva učinka financijskog razvoja na smanjenje siromaštva: izravan preko tzv. „McKinnonovog conduit efekta“, te neizravan kroz ekonomski rast. Rezultati analize provedene na uzorku zemalja u razvoju za razdoblje od 1996. do 2000. ukazuju da siromašni ponajviše imaju koristi od razvoja bankarskog sustava koji im olakšava transakcije i omogućuje štednju. Međutim, zaobilazi ih vrlo bitan pristup kreditnom tržištu. Dodatno, financijski razvoj često povlači i nestabilnost koja smanjuje njegovu odliku poboljšanja životnog standarda siromašnog stanovništva. Unatoč tome, zaključuje se da je dobit koju siromašni ostvaruju financijskim razvojem zemlje veća od njegovoga troška.

Pročitajte više

Zemlje u razvoju Srednje i Istočne Europe konvergirat će „starom Zapadu“ – kojom brzinom i kada?

Izvornik: Alho, Nikula i Kaitila (2007): „Growth prospects of emerging market economies in Europe – How fast will they catch up with the old West?”, ETLA discussion papers No. 1115.
Autori analiziraju realnu i nominalnu konvergenciju BDP-a po stanovniku 21 novih tržišnih ekonomija Srednje i Istočne Europe prema prosjeku zemalja EU15. Zaključuju da će navedene zemlje u razvoju rasti brže od zemalja EU15, i prema tome, u prosjeku konvergirati budućim razinama dohodaka zemalja Zapadne Europe. Međutim, obzirom na nesigurnost predviđanja dugoročnih stopa rasta BDP-a, vjerojatno je i da neke od njih nikad neće doseći razinu EU15, odnosno da će „zapeti“ na niskim relativnim razinama dohotka.

Pročitajte više

Globalizacija i inflacija – kako objasniti nisku inflaciju i kamatne stope uz visoke stope ekonomskog rasta od 80-ih do danas

Izvornik: William R. White (2008): „Globalisation and the determinants of domestic inflation“, BIS Working Papers, No 250.
Većina razvijenih i zemalja u razvoju su tijekom proteklih 20ak godina doživjele povijesno niske stope inflacije. Do sada su ponuđene četiri hipoteze koje pokušavaju objasniti ovu činjenicu (npr. jedna od hipoteza je da je za to zaslužna prvenstveno efikasna monetarna politika). Ako se promatraju odvojeno, niti jedna od hipoteza ne nudi potpuno objašnjenje za ovaj fenomen. Međutim, kombinacija navedenih hipoteza (pogotovo kada se uzme u obzir uloga globalizacije) može pružiti uvjerljivo objašnjenje ne samo za kontinuirano niske stope inflacije, već i za visoke stope ekonomskog rasta i niske realne kamatne stope u većini zemalja. S druge strane, porast inflacije te povećanje financijske nestabilnosti u pojedinim zemljama bi se u budućnosti mogli preliti na ostale zemlje.

Pročitajte više

Planiranje ili improvizacija - da li u Hrvatskoj postoji planirana koordinacija upravljanja javnim dugom i vođenja monetarne politike?

Izvornik: Zorica Raspudić Golomejić (2007): „Koordinacija upravljanja javnim dugom i vođenja monetarne politike u Hrvatskoj”, Financijska teorija i praksa, Vol. 31, Br. 2.
Osim pregleda institucionalnih rješenja za upravljanje javnim dugom te mogućih rješenja za koordinaciju upravljanja javnim dugom i vođenja monetarne politike za zemlje u tranziciji, ovaj je rad značajan i po tome što je autorica dala osobnu ocjenu dosadašnje koordinacije monetarne i fiskalne politike pitajući se radi li se o planiranoj aktivnosti ili stihijskom procesu. Iako se iz rada može zaključiti da se uglavnom radilo o ovom drugom, autorica navodi da su uvođenje operacija na otvorenom tržištu od strane HNB-a te izdavanje godišnjeg kalendara izdavanja državnih vrijednosnica od strane Ministarstva financija bili najvažniji elementi bolje koordinacije. Također, naglašava se važnost daljnjeg razvoja tržišta državnih vrijednosnih papira radi unaprjeđenja koordinacije.

Pročitajte više

Strah od plutanja ili strah od aprecijacije – novi rezultati

Izvornik: Eduardo Levy-Yeyati i Federico Sturzenegger (2007): „Fear of appreciation“, World Bank Policy Research Working Paper, br. 4387.
Aktualne se rasprave o tečajnim politikama pojavljuju u ciklusima. Nakon što su Calvo i Reinhart 2002. godine publicirali rad Strah od plutanja, u stručnim je krugovima prevladala doktrina koja smatra da je de facto stabilizacija tečaja za visoko dolarizirane zemlje jedina razumna politika. Ako nagle devalvacije uzrokuju značajne negativne efekte u bilanci (koja uzrokuje porast nominalne vrijednosti vanjskog duga), standardna teorija, koja smatra da bi se deprecijacijom smanjila vanjska neravnoteža, prestaje funkcionirati, a negativni efekti poslovnog ciklusa samo se pojačavaju. Međutim, novi podatci pokazuju da zemlje u praksi ne doživljavaju strah od plutanja tečaja, već strah od nagle aprecijacije tečaja. Također, podatci pokazuju da deprecijacija tečaja može potaknuti ekonomski rast, ali ne supstitucijom uvoza, već produbljivanjem domaće štednje i akumulacijom kapitala.

Pročitajte više

Sekuritizacija i efikasnost monetarne politike – nije sve tako crno

Izvornik: Yener Altunbas, Leonardo Gambacorta i David Marques (2007): „Securitisation and the Bank Lending Channel”, ECB working papers No 838.
Posljednjih je godina došlo do značajnog porasta sekuritizacije u zemljama Eurozone što je imalo bitan utjecaj na bankarski sektor. Uloga banaka se, iz početne uloge koja se može sažeti u preporuci „kreiraj i drži“ kreditni portfelj, razvila u „kreiraj, prepakiraj i prodaj“ kreditni portfelj. To je omogućilo pojedinim bankama da dodatno povećaju svoju kreditnu aktivnost i smanje izloženost pojedinim kreditnim rizicima. Analitičari ECB-a testiraju je li se razvojem sekuritizacije smanjio utjecaj restriktivne monetarne politike na stope rasta kreditiranja banaka. Iako se na prvi pogled takav rezultat čini logičnim i podatci to na prvi pogled potvrđuju, pomnija analiza pokazuje da kapacitet daljnjeg kreditiranja značajno zavisi o fazi poslovnog ciklusa. A budući da restriktivna monetarna politika ima negativan kratkoročni utjecaj na BDP, pozitivni i negativni učinci u velikoj se mjeri poništavaju pa analiza zaključuje da monetarna politika i dalje ima značajan utjecaj na kreditnu politiku banaka.

Pročitajte više

Financijski razvitak u novoj Europi: nedovršena priča?

Izvornik: Edda Zoli (2007): „Financial Development in Emerging Europe: The Unfinished Agenda.“ IMF Working Paper 07/245
Istraživanje Edde Zoli bavi se dostignutim stupnjem financijskog razvitka u tzv. novoj Europi kako bi se identificirali kritični čimbenici daljnjega razvitka. Autorica ih pronalazi u bržem razvitku tržišta instrumenata javnoga duga, jačanju kakvoće korporativnog upravljanja i zaštite prava vjerovnika te ubrzanom rastu različitih institucionalnih ulagatelja.

Pročitajte više

Financijska stabilnost: koji pokazatelji predviđaju bankovne krize?

Izvornik: Martin Čihak i Klaus Schaeck (2007): “How Well Do Aggregate Bank Ratios Identify Banking Problems?” IMF Working Paper WP/07/275.
Istraživanje Čihaka i Schaecka bavi se pitanjem mogu li agregatni financijski omjeri koji se izračunavaju za nacionalne bankovne sustave pomoći u predviđanju izbijanja i trajanja sistemskih bankovnih kriza? Premda upozoravaju da takvi omjeri ne mogu poslužiti kao jedini analitički alati u predviđanju kriza, autori pronalaze neke pokazatelje – među kojima se ističu povrat na kapital banaka i zaduženost sektora poduzeća, koji imaju predviđajuću moć.

Pročitajte više

Financijska stabilnost unutar Europske Unije – organizirati se kao NATO?

Izvornik: Maria J. Nieto i Garry J. Schinasi (2007): „EU Framework for Safeguarding Financial Stability: Towards an Analytical Benchmark for Assessing its effectiveness”, IMF working paper WP/07/260.
Europski financijski sektor postaje sve više integriran. S druge strane, regulatori koji nadziru financijsku stabilnost ostali su locirani i zatvoreni na razini pojedinih država članica uz tek poneki mehanizam koji pokušava nametnuti međunarodnu koordinaciju. Iako su nositelji ekonomske politike svjesni ovih činjenica, pravo rješenje ovog problema još nije na vidiku jer se prvenstveno razmatraju problemi poput onoga tko treba snositi troškove budućeg pan-europskog sustava. Pitanja nužnosti i hitnosti promjena se za sada zanemaruju. Istraživači MMF-a napravili su jednostavnu simulaciju sistemske prijetnje poput propasti pan-europske banke s ciljem da istraže kako bi se trenutni sustav regulacije i nadzora mogao nositi s takvim problemom. Analiza pokazuje da je sadašnji sustav sub-optimalan te da bi alternativni oblici suradnje među članicama odnosno regulatorima koji uključuju suradnju među pojedinim državama mogli dovesti do boljeg rješenja.

Pročitajte više

Krov se popravlja dok je vrijeme sunčano: kakav je utjecaj monetarne i fiskalne politike na početak, trajanje i završetak krize na kapitalnom računu?

Izvornik: Mauro Mecagni, Ruben Atoyan, David Hofman i Dimitri Tzanninis (2007): „The duration of capital account crisis – an empirical analysis”, IMF working paper WP/07/258.
Istraživači MMF-a pokazuju da su početni uvjeti te međunarodno okružje najznačajniji čimbenici koji djeluju na skraćivanje odnosno završetak krize povezane s priljevom kapitala. Drugim riječima, dok su kvalitetne politike nužan preduvjet za izbjegavanje kriza povezanih s priljevom kapitala, jednom kada kriza nastupi, vjerojatnost završetka krize više zavisi o „sreći“ (jer se više ne može utjecati niti na inicijalne uvjete niti na vanjsko raspoloženje) nego o vlastitim politikama. Ovaj zaključak ne znači da za zemlje u krizi nije bitno kakvu će ekonomsku politiku voditi jer loše politike (poput uvođenja fleksibilnog tečaja) mogu produbiti snagu i trajanje krize. No, autori naglašavaju nužnost da zemlje vode opreznu ekonomsku politiku prije samog nastanka krize jer jednom kada se zemlja nađe u krizi, ti uvjeti postaju presudni za završetak krize. Drugim riječima, u trenutku krize svaka zemlja postaje talac svoje prošlosti.

Pročitajte više