Philipp Hartmann, Florian Heider, Elias Papaioannou i Marco Lo Duca: „The role of financial markets and innovation in productivity and growth in Europe“, ECB occasional paper series No. 72.
Zaostajanje stopa rasta zemalja EU u odnosu na SAD posljednjih je godina navelo mnoge istraživače da pokušaju identificirati najučinkovitije politike koje bi mogle dovesti do poboljšanja dinamike gospodarskoga rasta u Europi. Rad koji ovdje prikazujemo bavi se pitanjem reforme u financijskom sektoru te istražuje koje su politike poželjne kako bi se poboljšala alokacija kapitala unutar Europe. Rezultati pokazuju da postoji niz načina kako poboljšati doprinos financijskog sektora ekonomskom rastu. Poboljšanje korporativnog upravljanja, učinkovitosti pravnog sustava te strukturnih karakteristika bankovnih sektora dovelo bi do većeg financijskog razvitka i povećalo brzinu kojom financijski sektor alocira sredstva u sektore s najvećim potencijalom rasta.

Nouriel Roubini (2007): „The Risk of a U.S. Hard Landing and Implications for the Global Economy and Financial Markets.“ Transkript seminara održanog 13. rujna u Međunarodnom monetarnom fondu.
Često ga nazivaju „kontrašem“ zbog njegove sklonosti negativnim interpretacijama događaja i pesimističnim prognozama. Unatoč određene doze predvidivosti, Roubinijev internetski portal RDG Monitor postao je jedna od nezaobilaznih internetskih lokacija za analitičare. Nije rijetkost – pa tako ni ovaj put, da ovog uglednog profesora ekonomije sa Sveučilišta New York slušaju i vodeći ekonomski analitičari međunarodnih financijskih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda. Loša vijest koju profesor Roubini poručuje s predavanja održana u rujnu u MMF-u jest da trenutačna kriza na svjetskim financijskim tržištima neće brzo proći i pogodit će SAD puno jače nego što većina očekuje. Negativni će se učinci brzo preliti na Kinu i jugoistočnu Aziju. Dobra vijest glasi: Europa i njezina tržišta u nastanku trenutačno se ipak čine izoliranima od negativnih učinaka krize. Profesor Roubini ne predviđa krizu globalnih razmjera, ali upozorava da je vrijeme lakih kredita i dostupnog novca prošlo. Svijet je ponovno postao opasno mjesto, a to znači da treba biti oprezan.

Izvornik: Inci Oetker-Robe et al. "Coping with capital inflows: Experiences of selected European countries", IMF working papers WP/07/190,
Kako pojedina zemlja postaje integrirana s međunarodnim financijskim tržištima, prostor za administrativnu regulaciju kapitalnih tokova drastično opada. Politike za reguliranje količine i vrste kapitalnih priljeva dugoročno se pokazuju neučinkovitima. Zbog toga najučinkovitiji načini za nošenje s povećanim kapitalnim priljevima uključuju produbljivanje financijskog tržišta, jačanje uloge nadzora i regulacije financijskog sustava te vođenje zdrave i stabilne makroekonomske politike. Tim se politikama zemlja odriče aktivnog sudjelovanja u reguliranju kapitalnih priljeva te se preusmjerava na nošenje s posljedicama tih priljeva - povećava se apsorpcijski kapacitet te otpornost financijskih sustava na rizike povezane s priljevima kapitala.

Izvornik: World Bank Institute (2007): „Worldwide Governance Indicators for 2006“
U mnoštvu međunarodnih usporedbi kakvoće regulacije, vladavine prava, raširenosti korupcije i drugih važnih područja društvenoga života, ističu se pokazatelji institucionalne kakvoće koje računa i objavljuje Institut svjetske banke. Stručnjaci Instituta već jedanaestu godinu za redom prikupljaju više od deset poznatih primarnih pokazatelja (poput pokazatelja Svjetskog gospodarskog foruma, Economic Intelligence Unit i sl.), kombiniraju njihova obilježja i rezultate, te izračunavaju kompozitne pokazatelje. Prema upravo objavljenim rezultatima za 2006, u Hrvatskoj nisu nastupile značajnije promjene u odnosu na dvije prethodne godine. Hrvatska je u prosjeku bolje pozicionirana od 61% država. Najbolji rang (bolji od 70% država) postižemo u pogledu učinkovitosti vlade, a najlošiji (još uvijek bolji od 53% država) u pogledu vladavine prava.