Bankarski okrugli stol na 6. Susretu guvernera regije:

Digitalizacija i niži regulatorni trošak poboljšat će troškovnu efikasnost banaka

Na 6. Susretu guvernera regije u Rovinju u organizaciji tjednika Lider, održana je rasprava o efikasnosti bankarskih sustava u novim članicama Europske Unije i u jugoistočnoj Europi. Na tu je temu novu HUB analizu predstavio ekonomski analitičar Velimir Šonje kako bi prikazao usporedbu bankarskih sustava u tehničkoj efikasnosti, posebno u uvjetima smanjivanja neto kamatnih marži i drugih pritisaka na bankarsko poslovanje.

Prema Šonji, pad kamatne marže teško se može kompenzirati povećanim volumenom, što znači da bankarskom sektoru preostaje samo povećanje efikasnosti. Kako je rekao, postoje interna (tehnička) i vanjska (šira efikasnost), pri čemu je pozornost posvetio ovoj prvoj usporedivši cijele bankarske sustave.

Efikasnost hrvatskih banaka blizu razvijenim europskim sustavima

Kako je analiza pokazala, zemlje regije prema tri modela analize inputa i outputa banaka uglavnom su tehnički efikasne, a Hrvatska zadržava relativnu efikasnost čak i kada se usporedi s razvijenim europskim bankarskim sustavima.

Iz toga proizlazi da prostor za povećanje efikasnosti treba ponajprije tražiti izvan samih banaka, u regulatornom okruženju, institucionalnom okviru, reformama i većoj konkurentnosti. Šonje je naglasio da pored mnogih faktora, udio kredita prema državi u ukupnom kreditnom portfelju banaka može biti znak slabije tehničke efikasnosti banaka jer ih to u tržišnoj utakmici  naprosto „uspavljuje“.

Regulatorni tsunami

O tome što za banke zapravo znači tehnička efikasnost i kako ju oni vide poboljšati govorili su na okruglom stolu predstavnici banaka i njihovih udruženja.

Prema predsjedniku Uprave  Erste&Steiermaerkische Banke Christophu Schoefboecku banke su tehnički vrlo efikasne, no da se pad neto marže više ne može kompenzirati većim prihodima. „Regulatorni tsunami“ kako Schoefboeck naziva trenutnu bankarsku regulativu dodatno je otežao situaciju i banke nemaju izbora nego biti još efikasnije.

Nadovezujući se, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo je kako pored povećanja volumena i smanjenja troškovne strukture, u Hrvatskoj postoje još dva čimbenika za povećanje efikasnosti, a to su smanjenje loših kredita i regulatornog troška.

Povećanje efikasnosti kroz deregulaciju

Da je ulazak u europodručje donio plusove i minuse rekla je direktorica Udruženja banaka Slovenije Stanislava Zadravec Caprirolo. Primjerice, troškovi su porasli zbog povećane regulative i naknada (ESB-u, nacionalnoj središnjoj banci, Fondu za sanaciju…), ali je povećana robusnost i stvorena sigurnosna mreža za banke. Smatra da postoji prostor za povećanje efikasnosti kroz deregulaciju, posebice kada postoji visoka razina usklađenosti unutar EU-a. Te da je važno da regulator u praćenju novih digitalnih financijskih usluga osigura jednake sigurnosne standarde i uvjete i za banke i za nove FinTech kompanije koje će uskoro postati konkurenti bankama u pružanju transakcijskih usluga u cijeloj EU.

Politička (ne)stabilnost i sigurne banke

Koliko je politička nestabilnosti utjecala na bankarski sektor u BiH i Makedoniji, objasnili su direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle i zamjenik predsjednika Udruženja banaka Makedonije Toni Stojanovski. Stojanovski naglašava da je politička nestabilnost bila vrlo štetna za banke u Makedoniji, kao i da je slaba potražnja za novim kreditima, ali da su zahvaljujući dobrim fundamentima apsorbirale taj šok.

Berislav Kutle također istaknuo je da BiH ima daleko najveću političku nestabilnost u regiji, no da je usprkos tomu bankarski sektor bio i ostao najrazvijeniji je sektor u BiH. No, upozorio je da kao i u EU pa tako i u BiH stižu neke nove promjene. Smatra da će banke morati surađivati sa sektorom financijske tehnologije, umjesto da se s njim natječu, kao i da profitabilnost više neće biti samo jedan od mjerila efikasnosti. Prilagodba tehnološki „smart“ klijentu postaje prioritet, više neće banke biti vlasnici njihovih podataka već isključivo klijenti.

Kraj „cost cuttinga“, početak promjene procesa

„Cost cuttingu“ je pritom došao je kraj, naglasio je Kutle. „Fokus će biti na digitalizaciji banaka i na digitalnim uslugama pa je bankarima došlo vrijeme da poboljšanju svoje interne procese, postanu fleksibilnije i otvorene organizacije koje su spremne na brže promjene.

Prezentaciju HUB analize možete pregledati ovdje