Literatura o povezanosti financijskog razvitka i gospodarskog rasta do sada se zasnivala na klasičnoj analizi makroekonomskih vremenskih serija, usporednoj analizi makroekonomskih podataka za veći broj država, ili nekoj njihovoj kombinaciji (panel ili longitudinalni podaci). Većina je istraživanja pronašla usku povezanost financijskog razvitka i rasta BDP-a, no otvorenim je ostalo pitanje uzročnosti.

Literatura o povezanosti pravnog sustava, financijskog razvitka i gospodarskog rasta u početku se zasnivala na hipotezi da anglosaksonski pravni sustavi bolje pogoduju razvoju tržišta kapitala i gospodarskom rastu nego sustavi građanskoga prava zbog zaštite ulagatelja i lakše provedivosti ekonomskih ugovora. U kasnijoj fazi istraživanja su posvetila veću pažnju funkcioniranju nego tipu pravnog sustava, jer su indikatori kvalitete funkcioniranja pravne zaštite pokazali užu povezanost s ekonomskim veličinama nego indikatori porijekla pravnih sustava.

Domenico Sarno napravio je velik odmak od klasičnoga pristupa ovom problemu. Njegova se strategija empirijskog istraživanja razlikuje od tradicionalnog pristupa u tri bitna dijela. Prvo, Sarno nije promatrao gospodarski rast kroz makroekonomske agregate nego kroz rast imovine malih i srednjih poduzeća. Drugo, financijski razvitak i kvalitetu pravnog sustava nije promatrao na razini države nego na razini 103 talijanske regije u razdoblju od 1995. do 2003. Za sve regije - za koje je prethodno konstruirao stope promjene aktive malih i srednjih poduzeća, konstruirao je i dva pokazatelja financijskog razvitka (omjer kredita i BDP-a te broj poslovnica banaka na 100,000 stanovnika) te dva pokazatelja kakvoće djelovanja pravnog sustava (omjer zaključenih i ukupnih sudskih postupaka te prosječno trajanje sudskog postupka).

Pomoću sofisticiranog ekonometrijskog postupka Sarno je uvjerljivo pokazao da financijski razvitak ima prvorazredni učinak na rast poduzeća. Premda je ukupni kvantitativni učinak kakvoće pravnog sustava nešto veći, radi se o učinku drugoga reda koji djelomično ostvaruje izravan učinak na rast, a dijelom neizravno, preko pozitivnog učinka na razvoj financijskoga sektora.

Sarnov je rezultat iznimno važan zbog tri razloga. Prvo, dokazuje snažan učinak financijskog razvitka i pravnih reformi u vidu bržeg rješavanja sudskih predmeta na sektor malih i srednjih poduzeća (koja predstavljaju okosnicu talijanskog gospodarstva). Drugo, dokazuje da rezultati koji su ranije ustanovljeni u međunarodnim usporedbama vrijede i u regionalnim usporedbama unutar iste države. Treće, kako je istraživanje provedeno u jednoj od najrazvijenijih država, rezultat upućuje na to da se potencijalni pozitivni učinci financijskog razvitka i reformi pravnoga sustava ne iscrpljuju ni na visokim razinama gospodarskog razvitka. Otud jasno proizlazi poruka kreatorima politike.