Hrvatski regulatorni okvir za poduzetnike treba učiniti jednostavnijim, a Vladine politike prema regulativi izmijeniti, jer su nam promjene u poduzetništvu i poduzetničkom okruženju nužne i hitne. Zaključak je to predstavljanja Global Entreprenuership Monitor (GEM) i okruglog stola čiji su rezultati, a posebno u pogledu stanja poduzetničkih potencijala u Primorju, Istri i Gorskom kotaru, predstavljeni na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

Voditeljica Global Entreprenuership Monitor (GEM) istraživačkog tima u Hrvatskoj Slavica Singer je naglasila kako je navedena analiza pokazala da je prema poduzetničkom kapacitetu u Hrvatskoj, regija koja bi obuhvatila Istru, Primorje i Gorski kotar, na drugom mjestu, iza Zagreba.

Veći strah od promašaja

Poduzetničku priliku u regiji koja bi obuhvatila Istra, Primorje i Gorski kotar vidi 32 posto ispitanika, što je više od hrvatskog (25 posto) i nešto manje od EU prosjeka (37 posto). Strah od pokušaja u toj regiji je na razini 49 posto, dok je hrvatski prosjek 48, a europski 47 posto.

Uz to, Istra, Primorje i Gorski kotar najbolji su po poduzetničkom kapacitetu, odnosno po broju aktivnih i "odraslih" poduzetničkih pothvata na razini Hrvatske, ali još uvijek ispod prosjeka EU.

Loši u otvorenosti tržišta, istraživanju i u poreznoj regulativi

Poduzetnički ekosistem je pogoršan, u svemu smo lošiji od najboljih, značajno smo lošiji u otvorenosti tržišta, transferu istraživanja i razvoju te u području Vladine politike prema porezima i regulativi, naglasila je Singer.

Govoreći o motivaciji i perspektivi, navela je da se u Hrvatskoj planira zaposlenost povećati na 65 posto, a da je 2016. zaposlenost bila 60 posto. Kako ljudima objasniti da nam je cilj i da planiramo zaposlenost od 65 posto, što je niže čak i od prosjeka EU, upitala je.

70% mladih želi u poduzetništvo, njih samo 30% vjeruje da će u tome uspjeti

Uz predstavljanje rezultata novog GEM istraživanja održan je i okrugli stol "Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom, popravlja li Kvarner hrvatski prosjek?" na kojem su sudjelovali Nenad Seifert, direktor HUP-ove podružnice Rijeka, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Alen Host, Boris Popović, predsjednik Savjeta za konkurentnost Urbane aglomeracije Rijeka i Borislav Centner, član Uprave Erste banke, a moderirao ga je ekonomski analitičar Velimir Šonje.

U raspravi je uz ostalo naglašeno kako poduzetnici imaju najviši status upravo u zemljama u koje Hrvati najviše iseljavaju - Finskoj, Irskoj i Njemačkoj.

Također je rečeno da oko 70 posto mladih u Hrvatskoj vide poduzetništvo kao budućnost, ali samo njih 30 posto smatra da je to u nas ostvarivo, što potvrđuje da smo po poduzetničkom okruženju među najgorima u Europi.

Rijeka padala ali se sada ponovo diže u konkurentnosti

Boris Popović je istaknuo da je Rijeka i prije prednjačila u konkurentnosti, ali je zbog krize počela padati sve do 2015, nakon čega ponovo bilježi blagi porast. Raspadom velikim gospodarskih sustava nastalo je niz malih poduzeća koji su danas izvozno orijentirani. Rijeka također ima kvalitetno Sveučilište koje pruža više znanja i širi vidike pa sve to snažno utječe i na motivaciju da se mladi upuste u poduzetništvo.

Obrazovanje usmjeriti na poduzetništvo

Osnovno, srednje i visoko obrazovanje i dalje nedovoljno doprinosi poduzetničkoj klimi  pa moramo stvarati dodatne programe ako želimo širiti poduzetnički duh i znanje, istaknuo je Alen Host naglasivši da iskra poduzetništva ne nastaje samo u privatnom već i u javnim institucijama, poput riječkog Sveučilišta koje je danas kao javno, a ne privatna ustanova postala član Hrvatske udruge poslodavaca. Pazimo na konkurentnost našeg fakulteta, kako kod nas tako i u inozemstvu, ističe Host.

Da mali postanu veliki i da se okrenu vanjskim tržištima

Važno je poticati mala poduzeća da postanu velika i da nastave dugoročno održivo rasti i da javno ističemo pozitivne primjere takvih uspjeha kako bi smanjili negativnu percepciju koja danas u Hrvatskoj vlada o biznisu, smatra Borislav Centner, naglasivši da ključ boljih rezultata leži i u financijskoj edukaciji poduzetnika.

Ono što im na početku nedostaje je da se ideja pretvori u poslovni plan. I da prilike sve više vide na vanjskim tržištima, a i da na početku razvojnog ciklusa nakon dobrih rezultata ne skrenu u jaču potrošnju ili odjednom krenu širiti poslovanje u druge poslovne grane koje dovoljno ne poznaju.

Buraz i equity fondovi za dodatni kapital poduzetnika

Bitno je, dodaje Centner, i osigurati dovoljno kapitala koji se danas za poduzetnike kao i drugdje u svijetu može dobiti od privatnih equity fondova te povećati interes štediša za ulaganje kroz tržište kapitala pa bi i sami poduzetnici zatražili na burzi dodatna ulagačka sredstva. Da i  mirovinski fondovi s više 80 milijardi kuna kapitala mogu podržati domaće dioničko tržište i ulagati u poduzeća, smatra Alen Host.

Kako naučiti snositi vlastitu odgovornost

Boris Popović je mišljenja da svako zaduživanje povećava rizik i zato je potrebno da i poduzetnici i sveučilišta i politika ulože više znanja kako u Hrvatskoj naučiti snositi individualnu odgovornost. Ključ je da što više nas preuzme rizik na sebe i samo tako ćemo biti više društveno odgovorni jedni prema drugima, naglasio je Popović.

Smanjiti stalnu promjenu propisa

Analize HUP-a pak pokazale su da je Hrvatska samo u jednom kvartalu (tijekom 2015.) promijenila više 350 zakona i propisa koji se dotiču poduzetništva. Pitanje je koji poduzetnik uopće to može pratiti.  U Hrvatskoj su porezna regulativa te porezni i neporezni nameti često podložni promjenama, bez procjene učinaka i prethodnih analiza što ne potiče ni poduzetništvo niti nove investicije, napomenuo je Nenad Seifert.