Zagreb, 3. svibnja 2017. - Hrvatska je u vrhu Europske Unije po iskazanim poduzetničkim namjerama, ali je percepcija o prilikama ispod prosjeka EU. Svega 25% odraslih stanovnika vidi priliku, a je to nedovoljno da se Hrvatska „odlijepi“ od začelja EU.

Za razliku od Hrvatske, jedna trećina odraslih stanovnika u EU vidi priliku, što govori o velikoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje (u Švedskoj je to čak 78%). Visoka razina izraženih namjera za poduzetničko djelovanje nije rezultat uočenih prilika, nego nužde - na primjer gubitak posla. Ulazak u poduzetničku aktivnost zbog nužde vrlo često znači slabiju pripremljenost za poslovni pothvat i kratkoročniji horizont.

Predstavljajući rezultate istraživanja, Slavica Singer je naglasila da Hrvatska i dalje ima malo rastućih poduzeća, koja se u GEM istraživanju definiraju pomoću kriterija inovativnosti u korištenju novih tehnologija, inovativnosti u razvoju novih proizvoda, izloženosti konkurenciji i očekivanju novog zapošljavanja.

Zanemarena poduzetnička aktivnost zaposlenika

 „U 2016. nastavili su prijašnji trendovi prema kojima Hrvatska ima značajnije više poduzeća (i „početničkih“ i „odraslih“) koja ulažu u najnovije tehnologije, ali ima značajnije manje poduzeća s novim proizvodima, zbog čega su na tržištu izložena većoj konkurenciji. Nedostatak novih proizvoda onemogućava Hrvatskoj da izađe iz tržišta na kojima je velika konkurencija, te se većina poduzeća još uvijek kupa u „crvenom oceanu“, istaknula je gđa Singer.

 Napomenula je i da smo po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (aktivnost na razvoju novog proizvoda / usluge) iznad prosjeka EU od 7,1%, podijelivši sa 10,4%  2. mjesto s Nizozemskom. Taj oblik poduzetništva predstavlja skriveni poduzetnički kapacitet u Hrvatskoj o kojem se, smatra Singer, nedovoljno vodi računa.

Ograničavajuća okolina

Poduzetnička aktivnost događa se u okolini koja je u Hrvatskoj još uvijek više ograničavajuća nego stimulirajuća. Samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska, prometna i dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost.

Posebno ograničavajuće komponente poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj su vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, kulturne i društvene norme (sistem vrijednosti), te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

 „Hrvatska će ostati nepoduzetnička zemlja sve dok se ne ostvare usklađene i istovremene vladine politike na stvaranju poticajnog poduzetničkog ekosustava (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), dok obrazovne institucije ne doprinesu izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih, dok se ne ostvari bolja suradnja istraživačkog,  poslovnog i financijskog sektora (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti i rastu),  dok mediji ne počnu intenzivnije doprinositi stvaranju društvenih vrijednosti koje podržavaju poduzetničko ponašanje. I pojedinci, koji će pokretati poslovne pothvate zbog uočene prilike, a ne zato što nemaju drugačiji izbor“ zaključuje Singer.

Cijelu prezentaciju GEM istraživanja pogledajte ovdje 

Potrebne hitne promjene 

Istraživanje i poduzetničku klimu su nakon predstavljanja na okruglom stolu uz moderatora ekonomskog analitičara Velimira Šonju dodatno komentirali i Ivan Bračić,  predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, Saša Cvetojević, direktor poduzeća Insako, Sandro Mur, osnivač Bellabeata te Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Uz raspravu o uvjetima u kojima danas netko može i treba postati poduzetnik, motivatorima koji će pokrenuti Hrvatsku u poduzetničkom smjeru te o regulatornom okviru razgovaralo se i o mogućnosti daljnjeg financiranja poduzetnika.

Za rast gospodarstva treba novi kapital

„Prosječna zaduženost hrvatskog gospodarstva čini čak 80% BDP-a, što je daleko više u usporedbi sa zaduženošću njemačkog, ali čak i rumunskog, češkog ili slovačkog gospodarstva”, ističe Zdenko Adrović. “U tim uvjetima  financiranje samo novim kreditima ne može se više povećavati i poduzetnicima primarno nedostaje drugog oblika kapitala. Zato pristup mora stvoriti mrežu različitih kapitalnih mogućnosti – od garantnih shema, mezzanine financiranja do venture capital fondova.

Stvorili bi time lepezu institucija koje može biti osnova za nove investicije, a što će poduzetnike dodatno ohrabriti i da se udružuju s novim partnerima.  To uz promjene svih nas, zahtjeva i regulatorne promjene koji će dati odgovarajuću zaštitu i malih dioničara i novih investitora.“

„Hrvatskim poduzetnicima potrebno je uređeno tržište, manje sive ekonomije i dugoročno bolji odnos same države prema poduzetnicima. Trenutno se i dalje u poduzetništvo ulazi najviše iz nužde, a manje iz primjećivanja poslovnih prilika kako smo vidjeli i u izlaganju prof. Singer, a sve ovo govori o potrebi za širim društvenim promjenama koje se ne mogu dogoditi preko noći i koje već dugi niz godina očekujemo.“, naglasio je Ivan Bračić.

Novi mladi od države ne traže ništa

Sandro Mur je napomenuo da mladi poduzetnici imaju drugačiji mindset, nisu opterećeni prošlosti i od države ne traže ništa. “Ono što dijeli uspješne od neuspješnih je prevladavanje straha od rizika i rizičnih situacija; na primjeru svoje kompanije naučio sam da nije znak neuspjeha ne znati sve na samom početku poduzetničke karijere, potrebno je i 'propasti' kako bi se naučilo ono što nas Internet ne može naučiti te kako bi se gradio dugoročan uspjeh i rast.“

 Saša Cvetojević upozorio je da su  poduzetnici su u Hrvatskoj i dalje preopterećeni visokim fiskalnim i parafiskalnim nametima te su zato manje skloni poslovnim rizicima: “Početnici su posebno destimulirani i teško im je naći prostora za ulaganje u RH jer nisu sigurni kako će im se njihova investicija isplatiti s obzirom na nestabilnost političke situacije u zemlji i s obzirom na stalne promjene u zakonodavstvu koje je teško pratiti.“