Kratkotrajni (do 365 dana) ovršeni dug građana smanjuje se od početka izlaska iz krize. No dugotrajne blokade preko 365 dana rastu i čine 97% ukupnih dugovanja. Najveći broj građana je pod ovrhom, redom: ICT sektora, središnje države i banaka. Banke-vjerovnici imaju najveći udjel u vrijednosti ovršenog duga ali se njihov vrijednosni udjel smanjuje i pada ispod polovice ukupnog duga. Polovicom 2017. manje od 40% ovršenih građana ovršeno je od strane banaka, dijelom zbog prodaja portfelja loših kredita.

Dugotrajni dugovi manje vrijednosti prema bankama i telekom operaterima se smanjuju. To je očekivano u uvjetima izlaska iz krize. Svega oko 10 tisuća osoba ima gotovo 2/3 (63%) ukupnog duga pojedinačne vrijednosti iznad 500 tisuća kuna starijeg od 365 dana. Rast vrijednosti ovršenog duga u zadnje je vrijeme koncentriran u najvišim razredima, osobito kod ukupnih iznosa blokada većih od milijun kuna.

Rješavanju ovog problema treba pristupiti razlikovanjem tri segmenta. Srednji segment dugova za trajna potrošna dobra i nekretnine do sada je bio u središtu interesa javnosti i kreatora politike. Veću pažnju treba posvetiti gornjem, «poslovnom» segmentu i donjem, «malom» segmentu. Analiza trasira pet smjerova daljnjih istraživanja s ciljem dubljeg razumijevanja pojave i razrade efikasnijih mjera. U «poslovnom» segmentu preporuča se afirmacija i usavršavanje instituta osobnog stečaja. U «malom» segmentu preporuča se: (1) bolje povezivanje sa socijalnim kriterijima i mjerama socijalne politike, (2) uspostava učinkovitog (brzog, jeftinog i razvidnog) pravnog i poslovnog procesa u slučaju neplaćanja, koji će uravnotežiti interese dužnika i vjerovnika te (3) financijsko opismenjavanje i afirmacija etike financijske odgovornosti.

Detaljnije u HUB analizi 61