HUB ANALIZA - Hrvatska (ipak) ima perspektivu daljnjeg rasta novih kredita

Nakon izlaska iz dugotrajne krize u Hrvatskoj se pojavljuje uska veza između brzine rasta novoodobrenih kredita poduzećima i gospodarskoga rasta. Kakve su perspektive razvoja tržišta kredita u Hrvatskoj?

Perspektive zavise o sposobnosti održanja i ubrzanja gospodarskog rasta te o kamatnim stopama. No, usprkos visokim ukupnim zaduženjima pojedinih velikih poduzeća poput Agrokora i neovisno o daljnjoj dinamici otplate njegovog duga, prostora za strukturalni rast novih kredita u Hrvatskoj ima i to posebno prema malom i srednjem poduzetništvu koje u pravilu ima otežan pristup vanjskom zaduživanju. Zaključak je to ekonomskog analitičara i direktora Arhivanalitike, Velimira Šonje koji je predstavio HUB Analizu “Banke i gospodarski rast” na 5. Susretu guvernera regije.

Kako smanjiti kamatne marže?

U analizi se navodi da je za daljnji razvoj kreditnog posredovanja preduvjet razvitak tržišta kapitala i kapitalno jačanje tih poduzeća, smanjenje svih vrsta rizika, osobito rizika države i institucionalnih rizika te smanjenje regulatornog troška u kontekstu priprema za uvođenje eura.

Govoreći o perspektivama novih kredita Šonje je podsjetio da na rast utječe i daljnje kretanje kamatne marže na kredite, rast potražnje te ponuda kredita (za koju se očekuje da je s obzirom na kapitalnu snagu bankarskog sektora neće nedostajati).

Što zbog rizika, što zbog regulatornih troškova, kamatna marža u Hrvatskoj iznosi oko 2,76%., a promatrajući ostale zemlje – Bugarska, Rumunjska te Mađarska su jedine EU zemlje s većim postotkom.

Uz smanjenje svih vrsta rizika i regulatornih troškova, ključ pada kamatne marže nalazi se posebno u porastu volumena novih kredita čime se povećava produktivnost bankarskog sektora i približava prosjeku Europske Unije. “S oko 2 milijuna EUR kredita po zaposlenom u bankama, hrvatsko bankarstvo spada među manje produktivno bankarstvo. Kada bismo s volumenima u kreditima došli do razine prosjeka Europske Unije, mogli bismo i smanjiti kamatnu maržu na kredite na oko EU prosječnih 1,8%.” naglasio je Šonje, istaknuvši kako bi na pad kamatne marže mogla utjecati i daljnja digitalizacija bankarstva koja smanjuje operativne troškove u poslovanju.

Prostor za investicijski ciklus otvoren

Kada bismo imali niže rizike kao i u razvijenim zemljama u Europskoj Uniji, teoretski bi se kreditni portfelj mogao udvostručiti s obzirom na postojeći bankarski kapital. Investicijski ciklus u Hrvatskoj još nije ušao u zrelu fazu, pa su perspektive za rast kredita po toj osnovi otvorene. Ostvarenje potencijala zavisit će o vladinim politikama, u čemu važnu ulogu ima efikasnost u povlačenju sredstava iz EU fondova. Po toj osnovi postoji znatan potencijal za ubrzanje rasta. Može se procijeniti da bi realizacija toga potencijala mogla ubrzati tempo odobravanja novih kredita do 3,5% na godinu.

Gledajući ukupne kredite u postotku BDP-a i po zaposlenom, Hrvatska nema strukturalno napuhano tržište kredita, jer omjeri postižu očekivane vrijednosti s obzirom na dostignuti stupanj gospodarskog razvitka. Postoji održiv prostor za rast kreditnog portfelja stanovništva i poduzeća. 

Volumeni domaćih kredita poduzećima 27% BDP-a

“Volumeni domaćih kredita poduzećima su pritom nešto niži od očekivanih vrijednosti i iznose 27% BDP-a. No problem se nalazi u ukupnoj dužničkoj poziciji poduzeća, jer dugovi s osnove kredita uzetih u inozemstvu su vrlo veliki. Kada zaokružimo tu dužničku poziciju, Hrvatska dosta odskače od očekivane vrijednosti. No, kada bismo iz te zaduženosti izostavili samo Agrokor, zaduženost hrvatskih poduzeća bila bi znatno niža, u skladu je s razvojem tržišta. Zato postoji strukturni potencijal za nove kredite poduzećima, naročito malim i srednjim tvrtkama na domaćem tržištu.”

Iako se može očekivati rast referentnih kamatnih stopa na inozemnom tržištu, odgovor na njihovo povećanje trebamo tražiti u aktivnijim strukturnim mjerama te u smanjenju kreditnog rizika zemlje koji će uz veće volumene kredita umanjiti kamatnu maržu. Mi imamo prostor taj efekt ublažiti”, zaključio je predstavljajući analizu Šonje.

Cijelu HUB Analizu pročitajte ovdje  kao i prezentaciju analize, predstavljenu na 5. Susretu guvernera regije.

 IZ HUB ANALIZE:

 

Kada se krediti po zaposlenom usporede s dostignutim stupnjem razvoja mjerenim realnim BDP-om po stanovniku, Hrvatska ne odstupa od očekivane vrijednosti. Tržište kredita nije prenapuhano i postoji prostor za održiv rast kreditnog porfelja u budućnosti.

 

 

LinkedIn icon