Hrvatska je tradicionalno navikla na stabilan i siguran bankarski sektor, koji pri tome dijeli sudbinu s infrastrukturom čije stabilno djelovanje uzimamo zdravo za gotovo.

I nije više riječ isključivo o vodi koja poteče uvijek kad otvorimo slavinu ili struji koja osvijetli sobu kada pritisnemo prekidač. Danas stavljanjem prsta na zaslon mobilnoga telefona kupujemo i komuniciramo s tisućama ljudi. I to uvijek funkcionira. Slično su tomu i krediti uvijek dostupni uz određenu cijenu i novac se brzo seli između računa građana i poduzeća, dok se nalozi provode preko računala i mobitela.Taj je novac toliko siguran da u razdoblju velike globalne krize 2009. godine hrvatski porezni obveznici, kao jedni od rijetkih u Europi, nisu morali financirati spas banaka.

Međutim, sve se to podrazumijeva i o tome se ne govori mnogo. Ključni gospodarski sustavi imaju svoje važne dijelove – od proizvodnje preko distribucije do upotrebe – koji moraju funkcionirati sigurno i skladno. Jedan je od čimbenika dobroga funkcioniranja i široko razumijevanje poslovanja.

Publikacija pred vama razotkriva pozadinu funkcioniranja bankarskog sustava bez kojega nema rasta i razvoja i koji je nabijen tehnološkim napretkom. On tako osigurava stabilnost sustava: likvidnost i sigurnost novčane imovine, njezin brz i pouzdan prijenos, povrat na štednju, kontrolu rizika, pristup kreditima te financijske savjete koji će unaprijediti poslovanje.

Unutar pet poglavlja prikazuju se važne funkcije banaka koje doprinose rastu i razvoju, a međunarodnim usporedbama pokazuje se da bi Hrvatska u cjelini stajala mnogo bolje u gospodarskome smislu kada bi i ostali ekonomski podsustavi komparativno funkcionirali kao što funkcionira hrvatsko bankarstvo.

HUB analiza 65