Broj građana s kratkotrajno blokiranim računima i iznos njihovog ovršenog duga smanjuje se od početka izlaska iz recesije i više ne predstavlja sistemski problem. U skupini građana s dugotrajno blokiranim računima dominira mali broj velikih dužnika. Nakon provedbe vladinih mjera udjel duga desetak tisuća najvećih dužnika pao je s ranijih oko 63% na oko 50%. Mjere su najviše pogodovale malobrojnim velikim dužnicima na teret banaka i sličnih velikih vjerovnika. Otprije padajući udjel banaka i srodnih kreditora u ukupnom blokiranom dugu nastavio se smanjivati s 59,1% sredinom 2014. do 35,1% potkraj rujna 2018. nakon uključivanja učinka vladinih mjera. Linearna obustava ovrha imala je puno jači statistički efekt od otpisa na smanjenje vrijednosti ovrha (blokada) u statistici FINA-e. Ukupna vrijednost ovrha smanjena je za gotovo 60%, ali taj pad se može dominantno pripisati malom broju najvećih dužnika. Vladine mjere neće trajno riješiti problem neplaćanja i prezaduženosti građana te će se prije ili kasnije morati prići osmišljavanju trajnijeg rješenja ovog problema.