Procjene gubitaka zbog „subprime“ krize poprimile su nevjerojatan raspon između 150 milijardi i 2 bilijuna dolara. Raspon procjena govori o tome da ne postoji ni približno suglasje u pogledu učinaka financijske krize koja je 2007. zahvatila najrazvijenija financijska tržišta. Danas, godinu dana nakon njena izbijanja, jasno je da kriza najviše pogađa banke koje su se oslanjale na sekuritizaciju radi ušteda na angažiranom kapitalu. Klasična financijska poluga ponovo je u središtu pažnje: može se predvidjeti da će kriza najmanje pogoditi poslovanje međunarodnih banaka koje trenutno imaju relativno visok omjer kapitala i aktive. Osim što se niti jedna banka iz Austrije i Italije do sada nije pojavljivala na listama banaka s preko milijardu eura gubitaka uslijed „subprime“ krize, banke iz ovih zemalja, uz banke iz Grčke, imaju najviše omjere kapitalizacije u Europi. Ova je informacija posebno važna za zemlje poput Hrvatske, u kojima njihove banke-kćeri igraju ključnu ulogu u nacionalnim bankovnim sustavima. U Baltičkim državama, gdje dominiraju skandinavske banke, situacija je obratna jer skandinavske banke imaju relativno nisku kapitalizaciju i puno su osjetljivije na globalna financijska previranja. Otvorena su i pitanja o tome što su regulatori mogli učiniti da se ova kriza spriječi ili ublaži, odnosno što mogu danas učiniti da se ona što prije prebrodi i ne ponovi u obliku kakvom danas svjedočimo.

HUB Analize broj 12 - Subprime kriza.