Hrvatska se nalazi ispod europskoga prosjeka prema pokazateljima koncentracije u bankarstvu za referentnu skupinu „malih“ zemalja. To znači da su pokazatelji koncentracije banaka u Hrvatskoj niži od očekivanih vrijednosti u europskome kontekstu kada se uzme u obzir utjecaj stupnja ekonomskog razvitka (koji ima negativan učinak na koncentraciju: što je viši stupanj razvoja, koncentracija je manja) i veličine zemlje (koja također ima negativan učinak: koncentracija je veća u manjim zemljama).
Globalizacijski procesi i tehnološke inovacije nastavit će stvarati pritisak u pravcu okrupnjavanja banaka, posebno u samoj EU kojoj tek predstoji početak funkcioniranja jedinstvenoga tržišta financijskih usluga bez djelovanja nacionalnih barijera. Promjene na europskome tržištu nastavit će predstavljati izazov za domaće regulatore i kreatore financijske politike. Nasuprot teorijskim postavkama prema kojima je veća koncentracija povezana s manjim intenzitetom konkurencije, ovo - kao i niz drugih istraživanja, nije uspjelo pronaći čvrstu vezu između koncentracije i konkurencije. To znači da se pojedinačne koncentracije (spajanja i preuzimanja banaka) u budućnosti neće moći ocjenjivati pomoću jednostavnih „makro-pravila“ kao što su kritični pragovi indeksa koncentracije.

HUB Analize broj 2 - Koncentracije.