Iako banke već nekoliko mjeseci posluju u uvjetima jeftinije monetarne regulacije HNB-a, ta promjena nije utjecala na glavne odrednice dobiti banaka. Dobit je znatno pala (gotovo 22% u prvih devet mjeseci 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008.). Uzroke smanjenja dobiti ne treba tražiti isključivo u povećanju kamatnih troškova i smanjenju neto kamatnog prihoda za 6,1%. Dodatni negativni učinak došao je od povećanja rezervacija za krizom potaknute identificirane gubitke po lošim plasmanima. Zbog toga smanjenje troškova monetarne regulacije ni izbliza nije uspjelo kompenzirati narasle troškove pribave sredstava na tržištu i troškove rezerviranja.
Olakšanje je u ovoj godini ipak došlo od povećanog nekamatnog prihoda. Dobit od trgovanja amortizirala je učinak pada neto kamatnog prihoda i rasta rezervacija za identificirane gubitke. Međutim upitno je može li se taj trend nastaviti. S druge je strane izvjesno da će zbog krize troškovi rezerviranja za identificirane gubitke i dalje rasti. Zbog toga će dobit banaka dalje padati. Ipak, dobit prije rezerviranja i kapital banaka dovoljno su izdašni da ograniče negativne učinke daljnjeg pogoršanja kvalitete aktive i rasta rezerviranja. Ova analiza predstavlja simulacije koje to dokazuju. Zbog toga će bankarski sustav kroz ovu krizu proći s vrlo skučenim zaradama, ali stabilan i osposobljen za novi kreditni ciklus.

HUB Analize broj 21 - IRO i TOS.