HUB Analize broj 24

Održiva razina javnog duga zavisi o razlici prinosa na državne obveznice i stope rasta BDP-a, razini javnog duga i o političkim obilježjima fiskalne politike – prije svega o političkoj reputaciji u pogledu sposobnosti vođenja odgovorne fiskalne politike. Prema tehničkim parametrima (prinos, rast, omjer javnog duga i BDP-a), Hrvatska nema održivu fiskalnu politiku, no i takva, ona u ovome trenutku nije lošija nego u većini zemalja EU. Međutim, cijela Europa ima fiskalnih problema te ona nije dobar okvir za usporedbu. Održivi je omjer javnog duga i BDP-a u zemljama u razvoju za oko 20 postotnih bodova niži nego u razvijenim zemljama i Hrvatska se zbog toga ne može uspoređivati s Francuskom i Njemačkom. Prema mnogim studijama održivi se omjer javnog duga i BDP-a za zemlje poput Hrvatske kreće između 40% i 50%, što znači da Hrvatska zbog vrlo brzog rasta omjera (koji je tipičan za gotovo sve europske zemlje) sada prestiže taj prag. Podatak je 50,4%, ako se u obračun javnog duga uračuna šire definirani državni sektor. Osim toga, Hrvatska nema dobru fiskalnu reputaciju jer u povoljnom dijelu poslovnog ciklusa nije vodila dovoljno restriktivnu fiskalnu politiku koja bi osigurala pad omjera javnog duga prije recesije. Naposljetku, Hrvatska ima jedan od najvećih problema s deficitom mirovinskoga sustava jer već sada ima jednu od najstarijih populacija u Europi koja vrlo brzo i dalje stari. Zbog toga u Hrvatskoj treba uvesti dobro odmjerena fiskalna pravila koja će osigurati dugoročnu održivost fiskalne politike. Svrha uvođenja fiskalnih pravila kroz Zakon o fiskalnoj odgovornosti je pružiti okvir za što oštriju fiskalnu korekciju. Dobro vrijeme za nju ubrzano istječe. Potrebno je što prije postići primarni fiskalni suficit i zaustaviti rast, te po mogućnosti i smanjiti omjer javnog duga i BDP-a. Samo će takva fiskalna politika Hrvatsku izolirati od krize.

HUB Analize broj 24 - Fiskalna politika i javni dug.

LinkedIn icon