Troškovi regulacije banaka ove se godine nisu bitno mijenjali. Smanjenje stope obvezne rezerve za jedan postotni bod i stope premije osiguranja depozita s 0,4% na 0,32% uz proširenje osnovice početkom godine, nisu imale primjetan učinak na formiranje dobiti banaka. Ona je u prvoj polovici godine pala za 20% u odnosu na prvu polovicu 2009. Pad tržišnih kamatnih stopa po kojima se banke financiraju bio je posebno izražen u usporedbi s kriznom 2009., no unatoč tomu glavnu odrednicu dobiti ove su godine predstavljala rezerviranja za gubitke, tipična za krizna razdoblja. Od 30.06.2009. do 30.06.2010. polovicu neto rezultata prije rezerviranja apsorbirale su rezerve za gubitke. Zbog toga pad pasivnih kamatnih stopa nije mogao utjecati na stabilizaciju dobiti, a stopa povrata na kapital u bankama je sredinom godine pala ispod prinosa na kunsku državnu obveznicu i iznosila samo 5,6%. Usprkos tomu, banke su u cjelini zadržale visok stupanj stabilnosti. Dobit je i dalje dovoljna za amortizaciju eventualnih neočekivanih negativnih udara s međunarodnog tržišta. Ako takvi udari izostanu, i ako se konstatacija o tome da je Hrvatska dotakla dno krize pokaže točnom, banke s ovako profiliranim bilancama i profitabilnošću mogu odgovoriti na potražnju u sljedećem kreditnom ciklusu. Na tragu ove tvrdnje, procjene za treći kvartal ukazuju na zaustavljanje pada stope povrata na kapital.

HUB Analize broj 28 - IRO & TOS.