Hrvatski je bankovni sustav vrlo stabilan zbog iznimno visoke stope adekvatnosti kapitala, potpune izoliranosti od izravnog valutnog rizika, i sposobnosti da podnese značajne iznenadne gubitke prije postupaka restrukturiranja, prodaja, spajanja i preuzimanja i drugih oblika snaženja banaka koji su danas puno lakši – ako bi bili potrebni, nego pred deset godina.

Stopa adekvatnosti kapitala koja se trenutno kreće oko 15% puno je veća od prosjeka u sličnim zemljama. Devizne su pozicije gotovo zatvorene te je bilo kakav izravni učinak naglih promjena tečaja na adekvatnost kapitala zanemariv. Učinci prelijevanja valutnog u kreditni rizik odnosno pojava nagle eskalacije gubitaka radi manifestacije makroekonomskog ili nekog drugog rizika predstavljaju otvoreno pitanje. Međutim, rezerviranja, tekuća dobit i visina kapitalne adekvatnosti trenutno omogućavaju bankovnom sustavu amortizaciju iznimno velikih gubitaka vjerojatnost čije pojave je minimalna.

Kada se neka niže ili srednje razvijena europska zemlja razvija brže od razvijenijega gospodarskoga središta („realna konvergencija“, kao u slučaju odnosa razvijenosti zemalja nove Europe i EU-15), javlja se deficit tekućeg računa bilance plaćanja i razmjerno brza akumulacija inozemnih obaveza. Što je razvojna distanca od središta veća, a rast brži, to su deficit i brzina rasta obveza prema inozemstvu u prosjeku veći. Drugim riječima, u Europi koja se integrira nema rasta bez rizika povezanih s deficitom tekućeg računa i vanjskim dugom.1

Održivost razvitka u takvom ozračju zavisi o sposobnosti gospodarstva da usmjeri investicije u sektore i projekte u kojima će doći do najvećega rasta produktivnosti. „U suprotnom može uslijediti nagla korekcija ili bolno razdoblje sporijega rasta. Nositelji politike moraju se pripremiti za nadolazeći zavoj. U tom smislu, fleksibilna tržišta rada i snažni financijski sustavi biti će važniji no ikada.“ (Bems i Schellekens, 2007: 4).

1 Detaljnije vidjeti u: HUB Analize br. 7

Hrvatska udruga banaka je po uzora na prethodnu analizu koja se bavila vanjskim dugom, i ovu osmu na temu "Stabilnosti bankovnog sustava u Hrvatskoj" odlučila javnosti predstaviti na Okruglom stolu koji se održao 22. siječnja 2008. u Novinarskom domu u Zagrebu.

Uz sudjelovanje uvaženih ekonomskih stručnjaka, poseban osvrt na temu je dala dr.sc Maruška Vizek, znanstvenica sa Ekonomskog instituta. Njezinu prezentaciju čitatelji HUB Analiza mogu pronaći ispod pod rubrikom "Dokumenti" (vidi pod dokumenti - Osvrt - Maruska Vizek).

Osvrt - Maruska Vizek

HUB Analiza broj 8 - Rizik.