HUB na konferenciji „Blokade računa građana: od činjenica ka mogućim rješenjima“

Banke-vjerovnici imaju najveći udjel u vrijednosti ovršenog duga ali se njihov vrijednosni udjel smanjuje i pada ispod polovice ukupnog duga. Polovicom 2017. manje od 40% ovršenih građana ovršeno je od strane banaka, dijelom zbog prodaja portfelja loših kredita.

Više od 50% ukupnog dugotrajnog duga odnosi se na dužnike su ukupnim pojedinačnim dugom većim od milijun kuna i takvih dužnika je svega oko 4,5 tisuće i pretpostavljamo da se ta dugovanja odnose uglavnom na građane koji su dužni zbog poslovnih dugova, istaknuo je na konferenciji „Blokade računa građana: od činjenica ka mogućim rješenjima“ Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Potrebno bolje regulirati otpis duga

Pritom je upozorio da Porezna uprava još različito tumači otpis duga, pa da je to potrebno regulirati kako bi sve bilo jednostavno i učinkovito. Adrović smatra da je razlog za gomilanje duga kod osoba koje su bile vlasnici tvrtki i dugi i neučinkoviti stečajevi u kojem vjerovnici naplaćuju tek trećinu duga. Dok primjerice u Japanu ili Slovačkoj naplate i do 90 posto. Na pitanje zašto banke prodaju dug Agencijama za naplatu, a ne ponude ga prvo dužnicima po nižoj cijeni, g. Adrović je istaknuo:

Kada bi to ponudili, sustav bi se urušio. Svi oni koji redovno i sad plaćaju, kada bi čuli da mogu otkupiti dug za 30 posto vrijednosti, prestali bi plaćati. Tada bi bila ugrožena i štednja i banke. Šest agencija radi po svim standardima kao i u cijeloj EU – kazao je Adrović.

Pozitivan utjecaj izlaska iz krize na broj blokiranih

Na konferenciji koju je s HUB-om organizirao tjednik Ekspress, Velimir Šonje iz Arhivanalitike predstavio je novu HUB analizu „Ovršeni dug (blokade) građana“.

Prema njegovim riječima u zadnje tri godine povećao dug blokiranih građana za 14 milijardi kuna i premašio iznos od 42 milijardi. Broj blokiranih se nije povećavao, nego je prolaskom recesije čak i pao i bilo ih je 320.000, što je još uvijek ogromni broj građana koji su isključeni iz ekonomske aktivnosti zbog blokada. Dobra je vijest i da je sve manje onih koji su blokirani kraće od godinu dana, njihov broj se skoro prepolovio, ali iznosi dugotrajnih blokada rastu.

10 tisuća ljudi drži 63 posto ukupnog duga

Dosad je bio nepoznat podatak da tek 10.000 ljudi drži 63 posto ukupno blokiranog duga. Svi oni su dužni preko pola milijuna, a svi su se složili da za njih ne treba raditi mjere jer se očito ne radi o socijalno ugroženoj skupini. Također je vidljivo i da iako banke drže najveći dio duga, on pada jer su dugovi prodani Agencijama za naplatu, ali raste broj blokiranih od strane Porezne uprave, gradova i općina, ali i telekoma.

Analizu su potom uz Zdenka Adrovića komentirati i Igor Vidra iz Ministarstva pravosuđa koji radi na novom Ovršnom zakonu, bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, sutkinja Općinskog suda Zorka Čačić Zagrajski, pročelnica Ureda za gospodarstvo grada Zagreba Mirka Jozić, viceguverner HNB-a Bojan Fras i član Predsjedništva Udruge Blokirani Sarajko Baksa.

Formirana Radna skupina za novi Ovršni zakon

Igor Vidra, načelnik Sektora za propise građanskog i trgovačkog pravo u Ministarstvu pravosuđa koji radi na novom Ovršnom zakonu, kazao je da se želi postići da on bude pravedniji i učinkovitiji. Formirana je i široka radna skupina, a zakon bi trebao biti gotov za godinu dana. Vidra je jasno rekao da se Ovršni zakon neće ukinuti niti ovrhe zamrznuti kao što traže Blokirani jer moraju paziti na ravnotežu i pravno sigurnost i vjerovnika.

„Osnovna zadaća je novim zakonom smanjiti troškove ovrha i napraviti ih pravednijima. Da za manje dugove bude i manji trošak. Želimo i da i dužnik i vjerovnik znaju što ih čeka, a ispitat ćemo i svrsishodnost javnih bilježnika u procesu“ najavio je novosti Vidra i istakao da je Ministarstvo već zaštitilo prvu nekretninu od ovrhe za dug do 20.000 kuna.

Više o rezultatima analize na prezentaciji analize s konferencije i opširnije u HUB analizi

LinkedIn icon