Prikazi

Banke u zapadnoj Europi – unatoč trenutnim vijestima vezanim uz kreditnu krizu, dugoročni trendovi su pozitivni

Izvornik: Deutsche bank research (2008): „European banks: The silent (r)evolution“, Financial market special report.
U proteklih su godinu dana vijesti o gotovo svim zapadnoeuropskim bankama negativne. Kreditna kriza u Americi te globalno okruženje (daljnji otpis imovine banaka, pad cijena nekretnina, usporavanje gospodarstva SAD i EU, porast inflacije i troškova pribavljanja sredstava, stagnacija investicijskog bankarstva), još će neko vrijeme imati negativan utjecaj na profitabilnost europskih banaka. Međutim, trenutno je stanje industrije miljama daleko od dugoročnih trendova koji su se postupno razvili u posljednjih deset godina. Analitičari Deutsche Bank smatraju da će se ti trendovi nastaviti jednom kada se trenutna situacija popravi. To uključuje konsolidaciju i internacionalizaciju banaka, konvergenciju poslova tradicionalnog i investicijskog bankarstva te specijalizaciju banaka u tržišnim nišama. Dakle, unatoč trenutnim previranjima, dugoročno se može očekivati oporavak i daljnji razvoj bankarskog sektora.

Pročitajte više

Kreditne eksplozije: mogu li se detektirati iz makro i mikro fluktuacija u gospodarstvu?

Izvornik: Mendoza Enrique G. i Terrones Marco T. (2008): „An Anatomy of Credit Booms: Evidence from Macro Aggregates and Micro Data“, NBER Working Paper 4049.
Članak predstavlja nove metodologije određivanja razdoblja kreditnih eksplozija u rastućim i razvijenim ekonomijama. Istražuju se i popratna kretanja na makro i mikro razini. Makro podaci pokazuju sistematsku vezu između kreditnih eksplozija i gospodarske ekspanzije, rastućih cijena imovine, realne aprecijacije valuta, rastućeg vanjskog deficita i upravljanog deviznog tečaja. Mikro pokazatelji ukazuju na postojanje jake korelacije između kreditnih eksplozija i razine financiranja poduzeća zaduživanjem, te njihove vrijednosti.

Pročitajte više

Kina i Indija preoblikuju svijet

Izvornik: Bussolo, Maurizio et. al. (2008): „Global Growth and Distribution: Are China and India Reshaping the World?“ World Bank Policy Research Working Paper 4392.

Pročitajte više

Kakva kriza?

Izvornik: Međunarodni monetarni fond (2008): Finance and Development. June 2008.
Lipanjski broj MMF-ova popularnog izdanja „Finance and Development“ zanimljivo naslovljen „A Crisis“ donosi nekoliko zanimljivih članaka koji nastoje rasvijetliti uzroke i posljedice globalne financijske nestabilnosti. Laura Kordes analizira krizu iz perspektive motivacija ključnih aktera – kreditora i njihovih managera, dužnika, regulatora i agencija za kreditni rejting. Randall Dodd i Paul Mills upućuju na to da su tijekom proteklih godinu dana na vidjelo izašle i neke pozitivne strane globalnog financijskog sustava, kao što su sposobnost novih tržišta da zadrže impuls gospodarskoga rasta unatoč usporavanju u razvijenim zemljama, te pojava novih investitora iz brzorastućih i energijom bogatih ekonomija. Jaime Caurana i Aditya Narain istražuju nedostatke sustava upravljanja rizicima Basle II, koji su došli do izražaja tijekom ove krize. Taj članak predstavlja uvod u radove Jesusa Saurine i Avinasha Persauda. Saurina brani, a Persuad kritizira sposobnost sustava Basle II da odgovori na izazove upravljanja rizicima u današnjem globaliziranom gospodarstvu. Na kraju, Kose, Otrok i Prasad pišu o konvergenciji poslovnih ciklusa u globalnoj ekonomiji.

Pročitajte više

Financijski razvoj i pad siromaštva – dobit bez gubitka?

Izvornik: Guillaumont Jeanneney i Kpodar Kangni (2008): „Financial Development and Poverty Reduction: Can There Be a Benefit Without a Cost?”,IMF Working Paper No. 62.
Autori analiziraju dva učinka financijskog razvoja na smanjenje siromaštva: izravan preko tzv. „McKinnonovog conduit efekta“, te neizravan kroz ekonomski rast. Rezultati analize provedene na uzorku zemalja u razvoju za razdoblje od 1996. do 2000. ukazuju da siromašni ponajviše imaju koristi od razvoja bankarskog sustava koji im olakšava transakcije i omogućuje štednju. Međutim, zaobilazi ih vrlo bitan pristup kreditnom tržištu. Dodatno, financijski razvoj često povlači i nestabilnost koja smanjuje njegovu odliku poboljšanja životnog standarda siromašnog stanovništva. Unatoč tome, zaključuje se da je dobit koju siromašni ostvaruju financijskim razvojem zemlje veća od njegovoga troška.

Pročitajte više

Zemlje u razvoju Srednje i Istočne Europe konvergirat će „starom Zapadu“ – kojom brzinom i kada?

Izvornik: Alho, Nikula i Kaitila (2007): „Growth prospects of emerging market economies in Europe – How fast will they catch up with the old West?”, ETLA discussion papers No. 1115.
Autori analiziraju realnu i nominalnu konvergenciju BDP-a po stanovniku 21 novih tržišnih ekonomija Srednje i Istočne Europe prema prosjeku zemalja EU15. Zaključuju da će navedene zemlje u razvoju rasti brže od zemalja EU15, i prema tome, u prosjeku konvergirati budućim razinama dohodaka zemalja Zapadne Europe. Međutim, obzirom na nesigurnost predviđanja dugoročnih stopa rasta BDP-a, vjerojatno je i da neke od njih nikad neće doseći razinu EU15, odnosno da će „zapeti“ na niskim relativnim razinama dohotka.

Pročitajte više

Globalizacija i inflacija – kako objasniti nisku inflaciju i kamatne stope uz visoke stope ekonomskog rasta od 80-ih do danas

Izvornik: William R. White (2008): „Globalisation and the determinants of domestic inflation“, BIS Working Papers, No 250.
Većina razvijenih i zemalja u razvoju su tijekom proteklih 20ak godina doživjele povijesno niske stope inflacije. Do sada su ponuđene četiri hipoteze koje pokušavaju objasniti ovu činjenicu (npr. jedna od hipoteza je da je za to zaslužna prvenstveno efikasna monetarna politika). Ako se promatraju odvojeno, niti jedna od hipoteza ne nudi potpuno objašnjenje za ovaj fenomen. Međutim, kombinacija navedenih hipoteza (pogotovo kada se uzme u obzir uloga globalizacije) može pružiti uvjerljivo objašnjenje ne samo za kontinuirano niske stope inflacije, već i za visoke stope ekonomskog rasta i niske realne kamatne stope u većini zemalja. S druge strane, porast inflacije te povećanje financijske nestabilnosti u pojedinim zemljama bi se u budućnosti mogli preliti na ostale zemlje.

Pročitajte više

Planiranje ili improvizacija - da li u Hrvatskoj postoji planirana koordinacija upravljanja javnim dugom i vođenja monetarne politike?

Izvornik: Zorica Raspudić Golomejić (2007): „Koordinacija upravljanja javnim dugom i vođenja monetarne politike u Hrvatskoj”, Financijska teorija i praksa, Vol. 31, Br. 2.
Osim pregleda institucionalnih rješenja za upravljanje javnim dugom te mogućih rješenja za koordinaciju upravljanja javnim dugom i vođenja monetarne politike za zemlje u tranziciji, ovaj je rad značajan i po tome što je autorica dala osobnu ocjenu dosadašnje koordinacije monetarne i fiskalne politike pitajući se radi li se o planiranoj aktivnosti ili stihijskom procesu. Iako se iz rada može zaključiti da se uglavnom radilo o ovom drugom, autorica navodi da su uvođenje operacija na otvorenom tržištu od strane HNB-a te izdavanje godišnjeg kalendara izdavanja državnih vrijednosnica od strane Ministarstva financija bili najvažniji elementi bolje koordinacije. Također, naglašava se važnost daljnjeg razvoja tržišta državnih vrijednosnih papira radi unaprjeđenja koordinacije.

Pročitajte više

Strah od plutanja ili strah od aprecijacije – novi rezultati

Izvornik: Eduardo Levy-Yeyati i Federico Sturzenegger (2007): „Fear of appreciation“, World Bank Policy Research Working Paper, br. 4387.
Aktualne se rasprave o tečajnim politikama pojavljuju u ciklusima. Nakon što su Calvo i Reinhart 2002. godine publicirali rad Strah od plutanja, u stručnim je krugovima prevladala doktrina koja smatra da je de facto stabilizacija tečaja za visoko dolarizirane zemlje jedina razumna politika. Ako nagle devalvacije uzrokuju značajne negativne efekte u bilanci (koja uzrokuje porast nominalne vrijednosti vanjskog duga), standardna teorija, koja smatra da bi se deprecijacijom smanjila vanjska neravnoteža, prestaje funkcionirati, a negativni efekti poslovnog ciklusa samo se pojačavaju. Međutim, novi podatci pokazuju da zemlje u praksi ne doživljavaju strah od plutanja tečaja, već strah od nagle aprecijacije tečaja. Također, podatci pokazuju da deprecijacija tečaja može potaknuti ekonomski rast, ali ne supstitucijom uvoza, već produbljivanjem domaće štednje i akumulacijom kapitala.

Pročitajte više

Sekuritizacija i efikasnost monetarne politike – nije sve tako crno

Izvornik: Yener Altunbas, Leonardo Gambacorta i David Marques (2007): „Securitisation and the Bank Lending Channel”, ECB working papers No 838.
Posljednjih je godina došlo do značajnog porasta sekuritizacije u zemljama Eurozone što je imalo bitan utjecaj na bankarski sektor. Uloga banaka se, iz početne uloge koja se može sažeti u preporuci „kreiraj i drži“ kreditni portfelj, razvila u „kreiraj, prepakiraj i prodaj“ kreditni portfelj. To je omogućilo pojedinim bankama da dodatno povećaju svoju kreditnu aktivnost i smanje izloženost pojedinim kreditnim rizicima. Analitičari ECB-a testiraju je li se razvojem sekuritizacije smanjio utjecaj restriktivne monetarne politike na stope rasta kreditiranja banaka. Iako se na prvi pogled takav rezultat čini logičnim i podatci to na prvi pogled potvrđuju, pomnija analiza pokazuje da kapacitet daljnjeg kreditiranja značajno zavisi o fazi poslovnog ciklusa. A budući da restriktivna monetarna politika ima negativan kratkoročni utjecaj na BDP, pozitivni i negativni učinci u velikoj se mjeri poništavaju pa analiza zaključuje da monetarna politika i dalje ima značajan utjecaj na kreditnu politiku banaka.

Pročitajte više
Subscribe to Prikazi