Izašao novi HUB Pregled - Usprkos rastu rezervacija, banke stabilne i likvidne za nove kredite

Prvi put u posljednje 2 godine prva pozitivna stopa rasta kredita stanovništvu

Kamatne stope i dalje u padu – i aktivne i pasivne u okviru intervala eurozone

Omjer ukupnog NPL-a povećan s 13,8 na 13,9%

Povijesno najniži cost-income omjer - 43.9%

 

Hrvatske banke su 2017. nastavile poslovati u uvjetima visoke likvidnosti i smanjenja aktive uslijed prodaja portfelja.

Zbog toga je smanjena bilanca bankarskog sustava (ukupni plasmani su za 1% niži u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine) i manja je potreba banaka za novim izvorima sredstava. Pritisak na pad kamatnih stopa se u takvim uvjetima nastavio, a smanjena je i potreba za inozemnim financiranjem. Zbog toga je udjel inozemne pasive pao na povijesni minimum od 7,8%. Inozemni dug sektora smanjen je 3,7 milijardi eura u protekle dvije godine. Banke su 2016. prodale 5,9 milijardi loših kredita, u prvom tromjesečju ove godine još 1 milijardu.

Osnovni su to zaključci nove kvartalne publikacije Hrvatske udruge banaka HUB Pregledi 2/2017 koja analizira aktualne trendove bankarskog poslovanja, kreditne trendove, pregled kamatnih stopa i usporedbe sa EU zemljama.

Skromni rast kredita stanovništvu 

Kreditni oporavak, koji je od sredine prošle godine u Hrvatskoj bio prisutan u sektoru poduzeća, proširio se i na sektor stanovništva gdje je u travnju zabilježen blagi rast u odnosu na isti mjesec prošle godine od 0,2%, što je prva zabilježena pozitivna stopa rasta ovako definiranih kredita stanovništvu od lipnja 2015. Povoljniji trendovi se mogu objasniti iščezavanjem učinaka konverzije kredita u švicarskom franku koji su obilježili početak 2016.

Kamatne stope su se početkom ove godine i dalje nalazile u padu, jer prodaje aktive i prirast depozita kompenziraju utjecaj bruto novoodobrenih kredita.

Kamatne stope u okviru euro područja

U takvim uvjetima pasivne kamatne stope su se kretale u okviru intervala kamatnih stopa euro područja. I na strani kreditiranja, prosječna kamatna stopa na stambene kredite (uža efektivna) od 4,52% na kraju prvog tromjesečja kretala se u okviru toga intervala čiji je gornji rub bio određen visinom prosječne kamatne stope na stambene kredite u Latviji. I prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kretale su se u okviru intervala euro područja i ispod razina u Bugarskoj i Rumunjskoj kada je riječ o državama članicama koje još nisu uvele euro.

Profitabilnost u padu zbog rezervacija 

Omjer operativnih troškova i dohotka banaka - cost-income omjer se od prošle godine nalazi u brzom padu, te je u prvom tromjesečju 2017. dosegnuo 43,9%, što je povijesni minimum.

Indikatori profitabilnosti koji se računaju na bazi zadnja četiri tromjesečja u prvom su tromjesečju zabilježili blagi pad te je povrat na prosječnu aktivu iznosio 1,1%, a povrat na prosječni kapital 7,9%. Razlog leži u povećanim troškovima rezervacija u prvom tromjesečju. Unatoč tome sustav je i u prvom tromjesečju poslovao u plusu. O otpornosti sustava na šokove poput Agrokora svjedoči i podatak da je stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka dosegnula novi maksimum od 23,1%.

Spremne za veću potražnju za kreditima

Kriza u Agrokoru samo je zaustavila pad omjera loših kredita koji se nije znatno povećao; tek s 13,8% na 13,9%, pri čemu je omjer u sektoru stanovništva nastavio padati s 10,3% na 10,1%. Može se zaključiti da kriza u Agrokoru ne ostavlja značajan trag na rezultatima i stabilnosti banaka koje su i dalje visoko likvidne, kapitalizirane i sposobne za adekvatan odgovor na naraslu potražnju za kreditima.  

Pregled 2/2017 

 

LinkedIn icon