Klub glavnih ekonomista predviđa gospodarski rast od 2,9 % u 2017., a Zdenko Adrović ukazao na blagi rast kredita u Hrvatskoj

U godini koja je na izmaku zabilježili smo blagi, solidan rast novoodobrenih kredita što smatramo dobrim startom za 2017. Hrvatska bi tijekom 2017. iz EU fondova mogla povući novih 10,1 milijardu kuna pa bi novo domaće kreditiranje, koje uvijek prati te investicije u visini dodatne trećine iznosa, trebalo samo s te osnove u sljedećoj godini porasti za oko 3,6 milijardi kuna, ili čak za oko 4,5 milijardi u 2018. 

U godini koja je na izmaku zabilježili smo blagi, solidan rast novoodobrenih kredita što smatramo dobrim startom za 2017., izjavio je na predblagdanskom briefingu za novinare direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

“Iako je kretanje razine investicija teže egzaktno procijeniti, evidentan je rast potražnje koji će stvoriti i zdravi rast ponude novih kredita. Posebno to primjećujemo promatrajući očekivani priljev sredstava iz EU fondova, a koji automatski za sobom potiče i potražnju novih kredita. Hrvatska bi tijekom 2017. iz EU fondova mogla povući novih 10,1 milijardu kuna pa bi novo domaće kreditiranje, koje uvijek prati te investicije u visini dodatne trećine iznosa, trebalo samo s te osnove u sljedećoj godini porasti za oko 3,6 milijardi kuna, ili čak za oko 4,5 milijardi u 2018. Veliki se poticaji za novim kreditima očekuju i od novih investicija u turizmu. Ipak, za jači priljev novih ulaganja i time jači val kreditiranja još uvijek je potrebno puno više vlasničkog kapitala, što je stara “boljka” domaćeg gospodarstva”, naglasio je na briefingu Zdenko Adrović.

Naveo  je i da kamatne stope bankarskih kredita padaju još od 2014. godine, i to i na stambene i na potrošačke kredite. Istovremeno je napomenuo da se na smanjenje kamatnih stopa u Hrvatskoj i dalje može utjecati različitim čimbenicima poput snižavanja troškova izvora sredstava, nižih troškova regulacije koji su znatno veći od onih u euro području, manjim operativnim troškovima te manjim kompenzacijama za rizik s jednostavnijom i boljom pravnom regulacijom.

"Kamate će se u Hrvatskoj približiti europskim prosjecima kada i kvaliteta i predvidivost regulacije budu na europskim razinama", zaključio je Z. Adrović.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike osvrnuo se na najznačajnija ekonomska događanja u svijetu i u Hrvatskoj, naglasivši da su gospodarski pokazatelji za 2016. nadmašili sva očekivanja, usprkos činjenici da je Hrvatska u ovoj godini promijenila čak tri premijera.

Na briefingu je predstavljena i najnovija publikacija Kluba glavnih ekonomista HUB Izgledi 2/2016. “Solidan rast 2017.” u kojoj se iznosi procjena da će bruto domaći proizvod (BDP) sljedeće godine rasti 2,9 posto. Hrvoje Dolenec, predsjednik Kluba istaknuo je da će osobna potrošnja rasti u prosjeku 3 posto, a državna potrošnja 1,3 posto.

Svi analitičari predviđaju nastavak oporavka investicijske aktivnosti, uz prosječnu očekivanu stopu rasta od 5,8 posto.

Procjenu poboljšanja investicijske klime temelje, uz ostalo, na budućim rezultatima porezne reforme te rastu iskorištenosti EU fondova.  

Kod stavke izvoz predviđaju također ambiciozan rast od prosječnih 4,5 posto. Uvoz će, međutim, rasti brže od izvoza, po stopi od 5,7 posto,

"Saldo tekućeg računa bilance plaćanja zbog takvih će se odnosa smanjiti u odnosu na ovu i proteklu godinu, ali će ostati u suficitu koji se u prosjeku očekuje na razini 2,2 posto BDP-a. To je dobar znak jer ukazuje da brži rast neće dovesti do pretjerane reakcije uvoza zbog rasta domaće potražnje", komentirao je H. Dolenec.

Dodao je da to znači da rast neće zavisiti o uvozu stranog kapitala, kao što je to bio slučaj prije početka krize. Ekonomisti očekuju i da će se vanjski dug držati pod kontrolom, na razinama koje su niže od vrijednosti godišnjeg BDP-a.

Uočili su, međutim, promjenu izvora rasta u odnosu na prethodne godine u pravcu domaćih osobnih i investicijskih izdataka, uz negativan doprinos neto izvoza. 

Iz svega navedenoga, očekuju da će projicirani trendovi rezultirati rastom realnih plaća za oko 2 posto, uz okončanje deflacije i povratka niske stope inflacije na razini od oko 1 posto.

Stopa nezaposlenosti, također prema njihovim analizama, trebala bi se smanjiti na oko 12,2 posto.

Deficit opće države za 2017. procjenjuju na prosječnih 2,4 posto, dok bi javni dug trebao ostati pod kontrolom na razini udjela u odnosu na BDP od oko 85 posto.

Ekonomisti ističu i kako će nastavak kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke (ECB) kamatne stope u Europi zadržati na ovim povijesno niskim razinama. Niti u rastu američkih kamatnih stopa ne vide opasnost koja bi mogla više naštetiti globalnom financijskom tržištu.

Tečaj kune za euro također se neće značajnije mijenjati u 2017., iznosit će prosječnih 7,58 kuna za euro.  

 

 

 

LinkedIn icon