|
Budući da u djelokrugu rada Odbora za zakonodavstvo, između ostalog stoji
da:
⁃ razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor glede
njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim
sustavom, pravom Europske unije te glede njihove pravne obrade,
⁃ daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno
djelovanje,
⁃ brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim
pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona,
HUB je poslao pismo Odboru za zakonodavstvo u kojemu je detaljno
obrazložio da se ove izmjene Zakona (najviše je upitan članak 3. ZID ZPK,
koji mijenja čl. 11a ZPK, a tu je riječ o stavcima 2 i 5) kose s, ni manje ni više,
nego devet (9) ustavnopravnih kategorija ili načela šireg pravnog sustava
Republike Hrvatske, poimence:
1. afirmacija jednakosti svih pred zakonom, odnosno diskriminacija većine
zbog partikularnih interesa jedne manje skupine,
2. načelo trodiobe vlasti,
3. prava stečena ulaganjem kapitala zakonom se ne mogu umanjiti,
4. intervencija u sklopljene ugovore bez ustavnopravnog opravdanja
takve retroaktivnosti,
5. prinuda jedne ugovorne strane da posluje s gubitkom, dakle, mutatis
mutandis, prodaje robu ispod nabavne cijene, čime dolazi do
eksproprijacije njene imovine bez utvrđenja postojanja općeg interesa
za izvlaštenje i bez ikakve naknade,
6. načelo proporcionalnosti trebalo bi osigurati da zakon jednako tretira
aprecijaciju kao i deprecijaciju, i to jednako u kreditnom poslovanju,
kao i u odnosima iz štednih poslova,
7. načelo ravnopravnosti bi značilo plaćati istu cijenu za isti proizvod, a
sada će korisnici kredita za isti proizvod - stambeni kredit, plaćati
jednoj te istoj kreditnoj instituciji stotine različitih cijena, odnosno
drastično različitu kamatnu stopu te je posve nejasno kako bi ogromne
buduće razlike u kamatnoj stopi, koje bi ex lege zamijenile sadašnju
jedinstvenu cijenu, mogle biti ustavnopravno opravdane,
8. neprovedivost nekih odredbi – primjerice, nalaže se kreditorima da “s
dužnikom usklade parametar”. Odredba ne odgovara na jednostavno
pitanje - što ako potrošač ne želi onaj parametar kojega ponudi
kreditor, a kreditor ne prihvati parametar kojega ponudi potrošač, a
dodatno i
9. prekršajnopravno sankcioniranje kreditora za radnje ili propuste
drugoga.
Predložene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u mnogim bitnim
momentima predstavljaju regresiju u odnosu na postojeći Zakon o
potrošačkom kreditiranju, koji je za vrijeme pristupnih pregovora u svemu
valjano usklađen s mjerodavnom pravnom stečevinom EU. Postavlja se
stoga, s ozbiljnom zabrinutošću, osjetljivo pravnopolitičko pitanje - mijenja li
ovime RH po svom ulasku u Europsku uniju propis kojeg je prethodno u
svemu uskladila s pravnom stečevinom EU.
Ovom prilikom podsjećamo kako je i Hrvatska narodna banka (HNB) u svom
posljednjem Biltenu vrlo jasno navela štetne posljedice ovakvog Prijedloga
ZID ZPK za gospodarstvo u cjelini. Također, Europska bankovna federacija
(EBF), koja predstavlja zajedničke interese europskih banaka, uputila je
pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske u kojemu izražava zabrinutost
europske bankovne zajednice zbog najnovijih izmjena Zakona kojega je Vlada
usvojila 24. listopada 2013.
|
Hrvatski
English