Najveći dio štednje građana su u obliku oročenih kunskih i deviznih depozita, koji zajedno čine gotovo dvije trećine ukupne štednje (63,5% u kolovozu ove godine). Primjetan trend i postupnog povećavanja oročenja šrednje na duži rok (na razdoblja dulja od dvije godine, pa i na razdoblja između jedne i dvije godine), dok se značajno smanjuje interes za oročavanja na razdoblja kraća od jedne godine. Istodobno je značajno porastao i udio štednje po viđenju u ukupnoj štednji građana – s 21,1% u 2010. na trenutnih 36,5%.

U Europskom mjeseci kibernetičke sigurnosti predstavljeno je godišnje istraživanje Hrvatske udruge banaka o tome što poduzimaju građani da se zaštite od prijevara i krađe podataka na internetu. Ove godine anketa više istražuje navike građana u preuzimanju internetskog sadržaja putem mobitela. Zaključak je da Hrvati ležerno koriste Internet na mobitelu, no većina je oprezna.

U povodu presude Europskog suda koja se odnosi na slučaj rumunjskih dužnika po kreditu u švicarskim francima, pojašnjavamo okolnosti ugovaranja kredita u valutnoj klauzuli CHF te predviđanja u kojoj mjeri navedena presuda nema direktnog utjecaja na Hrvatsku, upravo suprotno onome što ističe Udruga Franak.

Prema anketi na koju su odgovorili o zaprekama rastu odnosno o razlozima relativnog zaostajanja Hrvatske za drugim državama članicama iz Nove Europe, ekonomisti iz banaka ističu četiri područja na kojima treba ukloniti strukturna ograničenja želimo li nastaviti gospodarski rasti jednako ili brže od drugih zemalja: (1) reforme institucija (među kojima slabu vladavina prava, nepredvidive i česte izmjene i tumačenja propisa), (2) restrukturiranje i privatizacija državnih poduzeća, (3) tržište rada i obrazovni sustav te (4) integriranost hrvatskog gospodarstva u europske lance vrijednosti.