Europska središnja banka (ECB) na svojoj sjednici održanoj 7. rujna odlučila je zadržati  rekordno niske kamatne stope i produljiti postojeći program kupnji obveznica, signalizirajući da u kontekstu slabe inflacije u eurozoni neće žuriti s planovima za ukidanje politike jeftinog novca.

Potvrđen je postojeći program kupovina obveznica država i kompanija u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura. Uz niske kamatne stope i povoljnije zajmove bankama, taj bi program trebao potaknuti rast u 19-članoj eurozoni i približiti stopu inflacije nadomak zacrtanih nešto manje od 2 posto. Ujedno su podignute i procjene gospodarskog rasta eurozone za 2017. s 1,9% na 2,2%. uz predviđanje da će inflacija u euro zoni dosegnuti okvire cilja blizu 2% tek u 2020.

To konkretno znači da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa na kredite te će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o domaćim gospodarskim izgledima u zemlji i cijeni domaćeg izvora financiranja odnosno depozita.

Kod kredita građanima kod kojih je promjenjivi dio vezan uz EURIBOR to znači da u dogledno vrijeme ne bi trebalo doći do porasta kamatnih stopa, dok za kredite kod kojih je promjenjiv parametar Nacionalna referentna kamatna stopa one imaju tendenciju i daljnjeg pada.

To razdoblje niskih kamata koje može potrajati sljedećih godinu do dvije, prilika je i za jeftinije (re)financiranje javnog sektora diljem EU pa tako i u Hrvatskoj. Ujedno je dobar signal s tržišta uoči pripreme nacrta državnog proračuna za sljedeću godinu, ali i prilika da se dugoročno ubrza ostvarenje plana smanjenja javnog duga i poveća napor u jačanju konkurentnosti gospodarstva i privlačenju novih investicija.