Zagreb, 19. ožujka 2018. „Provedba ove direktive imat će implikacije za sva poduzeća u Europi koja provode plaćanja. Direktiva donosi tri glavne nove usluge: licence za third party providere, uvođenje novih strogih pravila za autorizaciju klijenata, a treća velika promjena je vezana za kreditne institucije koje očekuju smanjene prihodi i veće troškovi. Banke se u praksi mogu odlučiti za dva scenarija – obrambeni, uz zadovoljavanje minimalnog  standarda i što manje promjena ili ofanzivni u kojem će preuzeti inovativnu ulogu i poticati stvaranje novog financijskog ekosustava. Nadam se da ćemo i mi iskoristiti ove intenzivne promjene za razvitak poslovanja naših banaka i IT tvrtki“, istaknuo je na konferenciji „PSD2 – Dolazi li otvoreno bankarstvo (i) u Hrvatsku?“ koju su zajednički organizirali Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga banaka Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Nova digitalna rješenja i rast m-bankarstva

„PSD2 postavlja temelje jedinstvenog sustava novčanih transakcija i zasigurno je jedan od pokretača primjene digitalne tehnologije u bankarstvu u Europi. To se u kvaliteti i modernizaciji usluga osjeća već u Hrvatskoj gdje u primjeni novih digitalnih rješenja, posebno u m-bankarstvu velik broj domaćih banaka već i sada surađuje s domaćim FinTech tvrtkama i dobro hvata korak sa zapadnoeuropskim trendovima“, izjavio je direktor HUB-a Zdenko Adrović, dodavši kako je jedan od ciljeva direktive liberalizacija tržišta tako da se i trećim stranama omogući pristup podacima korisnika bankarskih usluga. 

Ključna zaštita podataka i garancija sigurnosti

„Ključno je u tom procesu zaštiti povjerljivost podataka te sigurnu pohranu i obradu informacija. Banke su već poduzele ozbiljne pripreme i ulaganja i izvjesno je da će zadržati najviše standarde sigurnosti i zaštite podataka. Međutim, podaci klijenata, koji su bez jasnih kriterija i nadzora otvoreni i drugim ponuđačima usluga, bez takvih standarda mogu postati ugroženi i dovesti do šteta koje bi bile teško nadoknadive od strane manjih igrača. Zato su znatno povećani napori EU institucija na kibernetičkoj sigurnosti, da liberalizacija nikako ne znači i otvaranje slabih točaka, kao što se sada nekima može činiti“, poručio je Adrović.

Banke još konkurentnije

Gijs Boudewijn, predsjednik Odbora za platne sustave Europske bankovne federacije osvrnuo se na spremnost banaka za uvođenje PSD2 direktive.

„Ciljevi nove direktive su da se pojača kompetitivnost banaka, poveća sigurnost usluga, zaštiti klijente i olakša inoviranje u ovom sektoru. Banke su do sada zazirale od davanja podataka trećim stranama, ali s novim pravilima moraju pronaći balans između sigurnosti i razvijanja novih, jednostavnijih usluga za korisnika“, kazao je Boudewijn.

Kako PSD2 utječe na digitalizaciju bankovnih usluga i kakve promjene možemo očekivati na tržištu platnih usluga pojasnio je Neven Barbaroša, viceguverner Hrvatske narodne banke.

Dolaze nova instant plaćanja

„Očekuje se da će nova direktiva doprinijeti daljnjem razvoju digitalizacije u bankarstvu, ali poštujući određene načela, prije svega sigurnosna. Razvoj instant plaćanja bit će osnova na kojoj će se razvijati nove platne usluge. Standardizira se pristup podacima trećim stranama kroz jedinstveno aplikacijsko programsko sučelje, naravno, uz suglasnost korisnika, a dolaze i veći zahtjevi sigurnosti za sva elektronička plaćanja i za sve pružatelje platnih usluga“, rekao je Barbaroša, dodavši da se po primjeni direktive očekuje procvat FinTech tvrtki i novih inovativnih rješenja.

Dvije trećine građana čeka novu ponudu e-plaćanja

Na konferenciji je predstavljana i posljednja anketa koju je na tisuću ispitanika provela agencija Medianet u suradnji s HUB-om, HGK i PricewaterhouseCoopersom o promjenama koje donosi PSD2 direktiva. Rezultate je prezentirao predsjednik uprave PwC-a Hrvatska John M. Gasparac, istaknuvši kako bi 44% ispitanika koji već koriste on line bankarstvo razmotrilo opciju usluge mobilnog ili internetskog plaćanja računa preko licenciranih tvrtki koje nisu banke, ako bi im neka od tvrtki to ponudila. 37% tvrdi kako to vjerojatno ne bi napravili, ali ipak ovisi i o ponudi, dok bi ih 19% nastavili plaćati kao i do sada.

Niže naknade ključni motiv prelaska kod drugog konkurenta

„Čak 53% ispitanika kao glavnu motivaciju za prelazak kod drugog ponuđača vide niže naknade po transakciji. 27% kao glavni motiv vidi jednostavniju i suvremeniju uslugu, a tek 1% kao glavnu motivaciju za prelazak kod drugog ponuđača vide druge nagrade“, naglasio je Gašparac, dodavši kako 46% ispitanika tvrdi da bi tvrtkama koje nisu banke ustupili osobne podatke s računa tek nakon što bi se uvjerili u sigurnost zaštite podataka. Gotovo trećina njih na to uopće ne bi pristalo, a tek 3% smatra da je tako nešto potpuno u redu jer se radi o licenciranim tvrtkama.

Građani očekuju veću razinu zaštite kod banaka

Velika većina ispitanih (69%) drži kako su banke sposobnije osigurati veću razinu zaštite osobnih podataka jer su to činile i do sada, 31% njih daje prednost novim kompanijama jer su naprednije u digitalnim tehnologijama. Vezano uz odabir licencirane tvrtke za usluge plaćanja, rezultati pokazuju kako se jednak udio ispitanika, 30%, odlučuje za domaće FinTech tvrtke i za telekomunikacijske kompanije, ali je isti toliki udio i onih koje ne znaju ili nisu o tome razmišljali. Najmanje je onih koji bi takve usluge povjerili stranim velikim tvrtkama, tek 10%.

Poruka s panela – više edukacije i jasno informiranje potrošača

U sklopu konferencije održan je i panel pod naslovom Kakvo otvoreno bankarstvo nas očekuje u Hrvatskoj s kojeg je poručeno da će banke iskoristiti nove prilike na tržištu da se snažnije fokusiraju na digitalizaciju. Nove kompanije koje će se pojaviti s promjenama mogu biti konkurencija ili partneri već etabliranim igračima, ali promjene na tržištu događat će se postepeno, paralelno s rastom povjerenja korisnika u nove usluge. U IT sektoru može se očekivati rast novih radnih mjesta i veća ponuda njihovih usluga u plaćanju, ali kartice iako se čini da će time biti direktno na udaru nove konkurencije, s direktivom PSD2 neće nestati.

Sudionici panela zaključili su također da je važno zajednički surađivati na području financijske pismenosti građana, posebno u dijelu online plaćanja, koja su prava potrošača kao i koliko je važno edukacija zbog veće sigurnosti i zaštite osobnih podataka prilikom kupnje putem interneta. 

Panelu su prisustvovali Ivan Biluš, izvršni direktor Sektora platnog prometa Hrvatske narodne banke, Dijana Kladar, predsjednica Saveza potrošačkih udruga, Dejan Miklavčić, izvršni direktor za Operacije tvrtke Monri Payments, Tomislav Sessa, voditelj Razvoja poslovanja tvrke Trilix te Luka Tomašković, direktor Kanala isporuke Zagrebačke banke.

Prezentacije govornika s konferencije preuzmite ovdje

Prezentacije govornika s konferencije preuzmite ovdje

Prezentacije govornika s konferencije preuzmite ovdje

Prezentacije govornika s konferencije preuzmite ovdje

 Poseban prilog Privrednog vjesnika posvećen konferenciji