Prošlogodišnji rezultat banaka podiže i njihovu stopu adekvatnosti kapitala na prosječno 22,5% po čemu smo među prvih četiri zemlje Europske Unije. To jamči stabilnost i kapitalnu snagu za pokretanje novog kreditnog ciklusa, ali i oslonac u slučaju eventualnih kriza ako se one u Hrvatskoj više ikada pojave, izjavio je danas direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. Istovremeno, procjenjuje da je povrat na kapital (ROE) iznosio oko 9,5% čime su po profitabilnosti hrvatske banke u donjoj skali poretka EU zemalja. 

Banke su u prošloj godini iskazale neto dobit od 5,118 milijarde kuna što ih nakon gubitka od 4,34 milijarde kuna u 2015., vraća u zonu pozitivnog rezultata i to u godini bržeg ekonomskog oporavka, izjavio je danas direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Prošlogodišnji rezultat banaka podiže i njihovu stopu adekvatnosti kapitala na prosječno 22,5% po čemu smo među prvih četiri zemlje Europske Unije. To jamči stabilnost i kapitalnu snagu za pokretanje novog kreditnog ciklusa, ali i oslonac u slučaju eventualnih kriza ako se one u Hrvatskoj više ikada pojave.

 16. zemlja po ROE banaka u EU

Istovremeno, za 2016. godinu g. Adrović procjenjuje da je povrat na kapital (ROE) iznosio oko 9,5% čime su po profitabilnosti hrvatske banke u donjoj skali poretka EU zemalja, daleko ispod mnogih drugih zemlja, poput primjerice Mađarske, Švedske, Latvije, Estonije ili Rumunske.

 Uslijed smanjenja kamatnih stopa na kredite, u Hrvatskoj je u 2016. došlo do pada kamatnih prihoda, uz još brži pad kamatnih troškova, ponajviše zbog povrata skupljih kredita koje su banke imale u inozemstvu. Sličnom dinamikom rasli su i neto prihodi od provizija i naknada, a dobici od vlasničkih pozicija i trgovanja te bitno manja rezerviranja za loše kredite imali su najveći utjecaj na oporavak rezultata.

 Adrović je dodatno istaknuo kako je prošlogodišnji rezultat banaka dobar i sa osnove zdrave konkurencije među bankama. „Očekujemo da će ta konkurencija, zbog rezultata koji su iskazani, biti veća i da će to sigurno proizvesti daljnji pritisak na smanjenje kamatnih stopa u ovoj godini. U ovoj godini smo gotovo sigurni da će doći do pada kamatnih stopa, a što će biti u 2018. vidjet ćemo", kazao je Adrović.

Kamatne stope u padu

Ekonomski analitičar „Arhivanalitike“ Velimir Šonje je prilikom predstavljanja rezultata kreditnih institucija istaknuo kako je od 2011. trend kamatnih stopa na kredite građanima bio padajući i da sve ukazuje na to da će se bar još neko vrijeme nastaviti i u 2017.

Prema podacima HUB-a, od 2011.  kamatne stope na novoodobrene kunske kredite stanovništvu najviše su pale kod kratkoročnih kredita i to za više od 2 postotna boda te stambenih, gotovo 2 postotna boda. Potrošački krediti jedini nisu iskazali trend smanjenja.

Kod novoodobrenih kredita stanovništvu s valutnom klauzulom, pak, sve su kamatne stope pale oko 2 postotna boda, a potrošački krediti još i više.

Kamatna marža na kredite u Hrvatskoj u prosjeku iznosi oko 2,7 postotna boda čime je u ovome trenutku i manja od prinosa koju Hrvatska plaća na svoje državne obveznice, odnosno niža je od rizika zemlje.

Rast novih kredita u 2017.

Predsjednik Kluba glavnih ekonomista HUB-a Hrvoje Stojić podsjetio je na prognozu Kluba u vidu rasta hrvatskog gospodarstva u 2017. između 3 i 3,5%.  Hrvatska je do 2015. značajno zaostajala s rastom u široj regiji, no u 2106 . taj se raskorak istopio.

 „U sljedećem periodu predviđamo da će Hrvatska čak kratkoročno i rasti brže drugih od SIE zemalja. Na krilima tog rasta očekujemo daljnji rast novoodobrenih kredita, veću kreditnu aktivnost potrošača i više novih investicijskih kredita“, zaključio je Stojić.

 Više informacija potražite ovdje.