Hrvatska je referendumom o ulasku u EU i potpisivanjem Europskog ugovora preuzela obavezu uvođenja eura, ali konačnu odluku treba donijeti kroz stručne i javne rasprave u kojima će se usporediti potencijalne koristi i nedostatci ulaska Hrvatske u euro područje, zaključak je prve javne panel rasprave organizirane na temu mogućeg uvođenja eura. Prvu takvu raspravu je povodom obljetnice ulaska Hrvatske u EU i izlaska iz Procedure prekomjernog deficita organizirao Ekonomski lab pod nazivom „Euro: da ili ne?“.

Na prvom Labovom ekonomskom doručku posvećenom euru uz domaćina, ekonomskog analitičara Velimira Šonju, sudjelovali su direktor HUB-a Zdenko Adrović, profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, glavni savjetnik u sektoru istraživanja HNB-a Maroje Lang, znanstvena suradnica Marina Tkalec s Ekonomskog instituta u Zagrebu i Jasena Torma iz Državnog zavoda za statistiku.

Treba li žuriti ili ne

„Problematici uvođenja eura ne može se pristupiti na formalni i tehnokratski način. O tome treba otvoriti javnu i stručnu raspravu što smo i učinili današnjim događanjem“, kazao je Velimir Šonje u uvodu ističući kako je zanimljivo da su  manje europske države ili žurile s uvođenjem eura poput Slovenije, Slovačke i država na Baltiku, ili su zadržale vlastitu valutu, ali su ju čvrsto vezale uz euro poput Danske i Bugarske.  

„Države s više od desetak milijuna stanovnika pokušavaju voditi slobodniju politiku tečaja koja pogoduje izvoznicima u recesijama, ali o rezultatima takvih politika nema suglasja struke“, dodao je Šonje.

Rasprava na temelju HUB Analiza 59/60 

Velimir Šonje i Jasena Torma predstavili su rezultate HUB Analiza 59 i HUB Analiza 60 koje procjenjuju učinke uvođenja eura na prinose dugoročnih državnih obveznica i inflaciju na temelju iskustva država koje su uvele euro. Pokazuje se da priključenje monetarnoj uniji može imati pozitivan učinak na gospodarski rast kroz jačanje fiskalne discipline i institucionalnog okvira te smanjenje premije rizika koja bitno određuje visinu prinosa na državne obveznice i kamatne stope. Pokazano je i da ukupna razina cijena odnosno stopa inflacije ne reagira značajno na uvođenje eura. Države članice EU ionako posluju na jedinstvenom tržištu, pa se procesi cjenovne integracije odvijaju uslijed tržišnih procesa i gospodarskog rasta, bez obzira na valutu. 

Rasprava je pokazala da je pitanje zaokruživanja takozvanih malih cijena sitnih potrepština u kratkom roku nakon konverzije otvoreno. Isto se odnosi na pitanje slobodnijeg vođenja monetarne i tečajne politike i dodatne afirmacije domaće valute prije same konverzije. Euro se, naime, ne može uvesti odmah, nego tek nakon višegodišnjeg boravka u Europskom tečajnom mehanizmu, za koji Hrvatska još nije zatražila ulaz.

Na raskrižju odluke kada pristupamo proceduri 

„Hrvatska se još nalazi pred raskrižjem u namjeri hoće li uvesti euro u kraćem ili u dužem roku. U isto se vrijeme javno građanima preporučuje podizanje ili refinanciranje dugoročnih eurskih u kunske kredite i to s fiksnom kamatnom stopom, koja je zbog izvora financiranja u pravilu nešto viša od promjenjive“, napomenuo je raspravi Zdenko Adrović, istaknuvši da je zato važnije da se Hrvatska prvo odluči je li za brži ili sporiji proces uvođenja eura. „Time se ne bi našli u situaciji da građane prije odluke o euru nagovaramo da bezrazložno prihvate skuplju otplatu kredita u kunama“.

Različiti učinci i na banke

Adrović je i naglasio da je zbog visine štednje ali i razine inozemnog duga države eurizacija zemlje jedini put i da će to imati utjecaj na sve sektore i vrste djelatnosti pa tako i na banke. „Mogući su dijametralno suprotni učinci – u početku bi od posljedica manjih prihoda od deviznih poslova banke mogle gubiti ukupno i do milijardu kuna godišnje, no dugoročno s izjednačavanjem domaće i europske regulative, njihovi bi se operativni troškovi mogli smanjiti. To će još više potaknuti produktivnost i konkurentnost među bankama i dodatno stvorilo pritisak na smanjenje kamatne marže“, zaključio je Adrović.

Labov ekonomski doručak pokazao je svu složenost pitanja o potencijalnim koristima i troškovima uvođenja eura. Predstavljena je konceptualna mapa troškova i koristi, koja osim razmatranih tema uključuje i pitanja usklađenosti gospodarskih kretanja u Hrvatskoj i EU, financijske stabilnosti i funkcioniranja Eurosistema središnjih banaka jer se HNB ne ukida nego integrira u sustav i «sjeda za stol» s drugim središnjim bankama. Tome treba posvetiti veću pažnju u budućim raspravama.