"Očekujemo da ćemo kroz nekoliko do šest mjeseci vidjeti konkretne pokazatelje koliko će novi podzakonski propisi, prvenstveno na tragu Ovršnog zakona utjecati na kretanje stambenog kreditiranja u Hrvatskoj. Međutim, prema nekim prvim analizama, već sada procjenjujemo da će se zbog pooštravanja kreditnih uvjeta i novog definiranja kreditne sposobnosti, stambeno kreditiranje bitno usporiti. Uzeli smo reprezentativni uzorak portfelja stambenih kredita koji su se odobravali u 2017. godini po starim uvjetima i pretočili smo ih u nove uvjete te smo došli do podatka da bi kreditiranje u tom smislu bilo 30% manje na uzorku iz prošle godine“, naglasio je Zdenko Adrović direktor Hrvatske udruge banaka gostujući u emisiji 1. programa Hrvatskog radija „Poslovni tjedan“.

NPL stambenih kredita u padu

„Omjer loših kredita u odnosu na ukupne stambene kredite danas iznosi oko 6,5% i smanjuje se. Stopa onih kredita koji se ne vraćaju i koji su u nekom pravosudnom obliku, kreće se oko 1,2%. To je na 47,5 milijardi kuna oko 550 do 600 milijuna kuna pa ne vidimo nekog velikog razloga za zaoštravanje odobravanja upravo tih kredita“, kazao je Adrović. Potvrdio je da bi se promjene mogle najviše odraziti na građane s prosječnim plaćama, ali svakako i ispod prosječnim te nešto i iznad prosječnim. "Primjerice, osoba s 4.000 kn plaće, što je ispodprosječna plaća, bi mogla dobiti 50% manji kredit po novim pravilima. Kod plaće od 5.000 kuna slična je razlika, kod plaće od 6.000 kn je razlika oko 32%", naglasio je Adrović.

U emisiji su na temu zaoštravanja kreditne sposobnosti građana govorili i Sanja Petrinić Turković, direktorica direkcije za bonitetnu regulativu u Hrvatskoj narodnoj banci te ekonomski analitičar Damir Novotny.

Što HNB očekuje od banaka

Osvrnuvši se na HNB-ova pravila, kazala je da se radi o smjernici europskog nadzornog tijela za bankarstvo koje su banke bile dužne primijeniti još u ožujku 2016. godine. U Hrvatskoj se kasnilo zato što se čekalo usvajanje zakona o stambeno-potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu u listopadu 2017. Smjernica ne donosi ništa fundamentalno novog. „Kreditna sposobnost za stambene kredite treba se procijeniti na jedan oprezniji način jer ako dođete u situaciju da kredit ne možete plaćati, ostajete bez životnog prostora“, rekla je Petrinić Turković.

„Traži se od banaka da se gledaju sve obveze, minimalni životni troškovi te da se to sučeli s dohotkom koji osoba trenutačno ostvaruje, imovinom koju ima te osiguranja koja se mogu dati da će se kredit vraćati u ugovorenim uvjetima. Procjena kreditne sposobnosti je individualan i vrlo složen proces koji nijedan kalkulator ne propisuje u detalje. Odluka o tome da za sebe i svoju obitelj preuzmete jednu takvu dugoročnu obvezu leži na dužniku samom. Isto tako, odgovornost je banke da procijeni je li dotična osoba za takvu obvezu kreditno sposobni“, kazala je Petrinić Turković. Naglasila je i da HNB ne očekuje smanjenje kreditne ekspanzije i da će se taj kreditni rast, koji se vidio u zadnjem kvartalu prošle godine, nastaviti.

Cijena kvadrata premašuje i više od tri prosječne plaće

Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je među ostalim da se u Hrvatskoj treba postići da cijena kvadratnog metra stana ne bude veća od jedne ili jedne i pol prosječne plaće, a ne kao što je sada tri ili četiri prosječne plaće. Također, rentijerska komponenta stambenih kredita nije beznačajna - vrlo često kupujemo stan kao drugi ili treći u kućanstvu kako bismo ga rentirali. „To je poduzetnički koncept koji bi trebalo razdvojiti od osiguravanja stambenog prostora“, kazao je Novotny.

Moguć rast euribora krajem ove godine

Odgovarajući na pitanje može li se očekivati potkraj ove godine rast europske referentne kamatne stope, Adrović je istaknuo kako se po svemu sudeći očekuje da bi krajem godine moglo doći do laganog i postepenog mijenjanja politike Europske centralne banke, koja će se ponajviše odraziti na kretanje euribora. Očekujemo da bi taj porast kamatnih stopa trebao biti polagan i puzajući. Prema većini analitičara euribor ne bi trebao u smislu kamatne stope eksplodirati, odnosno ne bi trebao biti veći od 1 do 2 posto. Naglasio je da ne bi trebalo doći do izrazito velikog porasta euribora, barem u ovome trenutku to nitko ne očekuje. Osim toga klijentima stoji na raspolaganju fiksiranje kamatne stope, posebno na kredite vezane uz euro.