Hrvatska se nalazi u skupini s većinom država članica Europske unije koje bilježe manju vrijednost kredita u bilancama ove godine u odnosu na lanjsku. No, podaci o kreditnim transakcijama upućuju na blagi oporavak kreditiranja svih sektora.

Bankama kombinacija rasta depozita i slabog kreditnog oporavka omogućava nuđenje značajnijih iznosa kunskih kredita, te paralelno razduživanje u inozemstvu. Udjel inozemne u ukupnoj pasivi banaka zbog toga je dosegnuo povijesni minimum od 8,9%.

Ipak, valja imati na umu da će takva konstelacija postati neodrživa ako se potražnja za kreditima počne brže oporavljati. U takvim uvjetima, kamatne stope padaju. Većina vrsta kamatnih stopa kreće se u okviru intervala kamatnih stopa euro područja, čije su granice određene prosječnim kamatnim stopama u državama s najvećim odnosno najmanjim kamatnim stopama.

Takav se rezultat može označiti kao uspjeh, s obzirom na to da Hrvatska još nije uvela euro, a ovdašnje banke bilježe relativno manje volumene posla, veće regulatorne troškove i rizike, ističe se u HUB Pregledu.

 Cijeli članak pročitajte ovdje Privredni vjesnik