Neto dobit koje su hrvatske banke ostvarile u 2016. najviša je od 2008. godine. Točnije, prema podacima Hrvatske narodne banke s kojima je javnost pobliže upoznala Hrvatska udruga banaka (HUB) na briflngu za novinare, lanjska neto dobit hrvatskih banaka iznosila je 5,1 milijardu kuna.

 Zdenko Adrović, direktor HUB-a, istaknuo je kako bruto dobit u 2016. iznosi gotovo 6,5 milijardi kuna. Podsjećam, gubitak bankarskog sektora u 2015. godini bio je 4,3 milijarde kuna. Dakle, ovaj rezultat iz 2016. vraća banke u zonu pozitivnog poslovanja ocijenio je on.

Rumunjski zakon o obveznoj konverziji kredita u švicarskim francima u leije po povijesnom tečaju pao je na Ustavnom sudu Rumunjske zbog kršenja pravne stečevine EU, što je Hrvatska udruga banaka (HUB) popratila konstatacijom da u Rumunjskoj nisu provedivi zakoni koji nisu u skladu s njom, ali i da su na isto hrvatske banke 2015. prije donošenja zakona o konverziji u Hrvatskoj upozoravale ondašnje čelnike Vlade, Sabora i Ministarstva financija.

Rast kamata nakon 2017. godine ovisit će više o konkurenciji i troškovima regulacije nego o kretanju euribora Hrvatski dužnici pusu i na hladno! I to je dobra vijest. Nikad korisnici kredita nisu s takvom pozornošću pratili makroekonomske pokazatelje i izjave kreatora ekonomske i monetarne politike kao što to u Hrvatskoj rade posljednjih mjeseci i godina pa je tako burne reakcije i rasprave izazvala i nedavna izjava guvernera Borisa Vujčića o mogućem rastu euribora, referentne kamate za kredite u eurima, u nekoj perspektivi.

Svjetski je dan štednje. Hrvatski građani u prosjeku mjesečno uštede 432 kune, a sve je manje onih koji ušteđevinu drže u čarapi. Klasičnu štednju na štednim knjižicama i računima bira gotovo polovina građana pa je u rujnu ove godine štednja u bankama iznosila 165 milijardi i 600 milijuna kuna.