Hamilton, James D. (2008): „Understanding Crude Oil Prices.“ NBER Working Paper No. 14492.
Procesi koji određuju cijenu nafte nisu bili stabilni kroz povijest. Važnost pojedinih čimbenika često se i naglo mijenjala, pa je cijena nafte zbog toga oduvijek bila teško predvidljiva. Dvije su stvari ipak sigurne. Prvo, cjenovna elastičnost potražnje za naftom oduvijek je bila mala. Štoviše, ona s vremenom dalje opada. Drugo, dohodovna je elastičnost jedinična na nižim razinama gospodarskog razvitka, no na višim razinama također pada. Problem predvidivosti puno je veći na strani ponude nego na strani potražnje. Teško je predviđati ponašanje OPEC-a koji nije klasični kartel, i teško je predviđati utjecaj faktora neobnovljivosti, takozvane „rente rijetkosti“ (koja zavisi o odnosu očekivane potražnje i iskoristivih naftnih rezervi). Autor zaključuje da će cijena nafte dugoročno rasti jer će „renta rijetkosti“ zbog neobnovljivosti resursa sve više biti ugrađivana u cijenu, dok to nije bio slučaj do sada.

Reinhart, Carmen i Kenneth Roggoff (2008): „Is the 2007 US Subprime Crisis So Different? An International Historical Comparison.“ NBER Working Paper 13761
Događaji povezani s financijskom krizom redaju se kao na filmskoj vrpci pa nije realno očekivati da će analitičari brzo moći objasniti događaje koje svakodnevno pratimo. Unatoč tome, zanimljivo je pročitati kako je vodeći svjetski stručnjak za rane pokazatelje kriznih stanja Carmen Reinhart predviđala razvoj krize prije rujanske eskalacije (koja je nastupila nakon propasti investicijske banke Lehman Brothers). Događaji prije eskalacije nisu upućivali na to da bi kriza mogla biti „neobična“. Svi su pokazatelji, osim povećanog američkog deficita platne bilance, bili tipično podešeni za pred-krizno razdoblje kao i tijekom 18 ranijih bankovnih kriza koje su pogodile razvijene zemlje nakon Drugog svjetskog rata.

Prikaz radova izlaganih na šestoj godišnjoj konferenciji banke za međunarodna poravnanja (BIS) održanoj u Brunneru (Švicarska) od 18-19. lipnja 2008.
Banka za međunarodna poravnanja svake godine organizira konferenciju na kojoj se raspravlja o aktualnim pitanjima u financijskom sustavu. Pogled na listu sudionika (30 guvernera, viceguvernera ili vodećih dužnosnika središnjih banaka te 15-ak vodećih svjetskih akademika koji se bave financijskim sektorom) upućuje na važnost ove konferencije – zbog tema o kojima se raspravlja i zbog vjerojatnosti da će doneseni zaključci biti direktno primijenjeni u vodećim svjetskim gospodarstvima. Ove godine tema je bila potencijalna makroekonomska ranjivost uzrokovana strelovitim razvojem financijskog sustava i instrumenata u posljednjem desetljeću, posebno u kontekstu trenutne krize. Da li prave posljedice zanemarivanja rizika tek slijede ili je sustav spreman podnijeti trenutne šokove? Da li financijski sustav u praksi uzrokuje smanjenje ili povećanje makroekonomskih šokova i ciklusa? Kako likvidnost (i nedostatak likvidnosti) utječe na ponašanje pojedinaca, poduzeća, komercijalnih ili investicijskih banaka? Iako konačni zaključci nisu jednoznačni te je rasprava o nekim pitanjima tek otvorena, može se zaključiti da je trenutna situacija u financijskom sektoru ozbiljnija nego što se mislilo te da u zraku ostaje velik broj otvorenih i složenih pitanja kako reformirati financijski sustav ne bi li se u budućnosti izbjegle sistemske krize.