Kamatna stopa na dugoročne stambene kredite nastavila se kretati unutar intervala Eurozone zahvaljujući relativno višim kamatnim stopama na ovu vrstu kredita u Sloveniji nego u Hrvatskoj. Ove su kamatne stope u Eurozoni osjetljive na poteze ECB-a (smanjenje kamatnih stopa), dok su u Hrvatskoj ponajprije određene naraslom premijom rizika. Zbog toga tijekom proteklih mjeseci nije zabilježen pad ovih kamatnih stopa u Hrvatskoj. Takvo je kretanje slično kao u članicama EU koje nisu u EMU. Ipak, u usporedbi s tom skupinom zemalja, kamatne su stope u Hrvatskoj i dalje niske. Kamatne stope na dugoročne potrošačke kredite kreću se unutar intervala Eurozone zahvaljujući razmjernoj visini ovih kamatnih stopa u južnoj Europi, posebno u Portugalu.
Sistemski rizik, koji je ponajprije povezan s nečlanstvom u EU i EMU, ograničava mogućnost da Hrvatska osjeti koristi od smanjenja kamatnih stopa ECB-a. Zbog tog su razloga kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima, nakon dugoročne konvergencije, tijekom ove krize izašle izvan intervala Eurozone. Za razliku od njih, kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima s rokom dospijeća do 5 godina kreću se oko gornje granice intervala Eurozone. Ova ih kriza zasad nije izbacila izvan toga intervala. Kod dugoročnih kredita s rokom dospijeća preko 5 godina kamatne se stope kreću iznad gornje granice intervala Eurozone. Ta razlika, koja se kreće oko 1 postotnog boda, ima trajan karakter i ne treba ju povezivati s ovom krizom jer je uočena još u prijašnjim HUB Analizama. Razlika se objašnjava dugoročnim rizikom hrvatskog korporativnog sektora i zemlje u cjelini. Stoga je najbolji način borbe za smanjenje kamatnih stopa eliminacija svih oblika rizika kroz provedbu reformi, što brži ulazak Hrvatske u EU i EMU i – najprije, kroz fiskalnu konsolidaciju.

HUB Analize broj 18 - Kamatne stope.