Tri godine nakon pocetka globalne krize i dvije godine nakon njezina snažnog prelijevanja na Europu i Hrvatsku, pokazuje se da su se krediti u Hrvatskoj u ovoj krizi kolebali manje nego u nekim razvijenim zemljama i u vecini zemalja Srednje i Istocne Europe. Rezultat je zanimljiv jer potražnja za kreditima u Hrvatskoj nije pala manje nego u drugim zemljama. Zbog toga u ovoj analizi pokazujemo da se kreditni ciklus u Hrvatskoj tijekom krize nalazio pod snažnim utjecajem sposobnosti domacih banaka da amortiziraju udar skupljih ulaznih troškova sredstava, a da pritom ne povecaju neto kamatnu maržu. U takvim je uvjetima dobit banaka pala, ali ne toliko da bi onemogucila znatnije novo kreditiranje. Snažniji kreditni lom izbjegnut je zbog relativno visoke razine kapitalizacije banaka prije krize, kao i zbog zadržavanja visoke razine kapitalizacije tijekom krize. Za razliku od situacije u Hrvatskoj, vodece banke u SAD i EU i nekim zemljama Nove Europe (npr. Balticke zemlje) suocile su se s vecim rizicima i puno vecim padom dobiti. To je uzrokovalo užu korelaciju poslovnog i kreditnog ciklusa u tim zemljama nego u Hrvatskoj. Kriza je pokazala da je bankovni sustav u Hrvatskoj i još nekim zemljama Srednje i Istocne Europe imao stabilizirajuci karakter, a ne karakter akceleratora krize kao što se mislilo na njezinu pocetku.

HUB Analize broj 25 - 26 - 3 godine krize.