Prošle je godine započeo pad kamatnih stopa u Hrvatskoj. U Eurozoni je u isto vrijeme zaustavljen pad pa su kamatne stope ponovo počele konvergirati prema razinama koje su uobičajene u Eurozoni. Konvergencija je spora i izraženija kod sektora stanovništva i na strani kredita. Pasivne kamatne stope na depozite nalaze se daleko iznad prosjeka EU ili čak i izvan intervala Eurozone, barem kada je riječ o depozitima stanovništva. Za depozite poduzeća plaća se relativno mala
kamatna premija iznad prosjeka Eurozone. S druge strane, kamatne stope na kredite stanovništvu kreću se u sklopu intervala Eurozone ili oko njegova gornjeg praga, kao da je Hrvatska već nova članica. Međutim, kratkoročne kamatne stope na kredite poduzećima nalaze se iznad gornjeg praga intervala, a dugoročne se nastavljaju kretati oko gornjega praga intervala. Rizik je glavni čimbenik koji objašnjava prikazane razlike u kretanjima kamatnih stopa. Tvrdokornost premije rizika zemlje i rast kamatnih stopa ECB-a postavljaju barijeru povratku kamatnih stopa na razine od prije krize. Zbog toga će konačna konvergencija vjerojatno zahtijevati otklanjanje naših strukturnih slabosti zbog kojih su i premija izika zemlje i troškovi rizika za pojedine vrste plasmana veći od
prosjeka EU.

HUB Analize broj 30 - Kamatne stope.