"Pojedinci koji dobro upravljaju novcem promišljeno postavljaju financijske ciljeve koji su zapravo životni ciljevi – stan, kuća, mirovina, obrazovanje. Financijski pismeni pojedinac poznaje i proizvode na tržištu od štednje, ulaganja, mirovinske fondove, investicijske fondove te poznaje njihove rizike i prilike", smatra Martina Etlinger. Osvrnula se i na velik odaziv škola te razreda i timova na Europski kviz o novcu čije se natjecanje za više od 2000 djece održava u petak 16. ožujka. „Učenici i profesori su jako dobro prihvatili ovaj model učenja o novcu, pa je to put da se kroz online platforme pruži edukacija tijekom cijele godine i u organizaciji više institucija“, dodala je Etlinger podsjetivši da će predstavnici pobjedničkog tima predstavljati Hrvatsku na europskom finalu u Bruxellesu u svibnju ove godine.

Nizak postotak financijske pismenosti

Istraživanje koju je provela Standard&Poor´s pokazuje kako je u Hrvatskoj 44 posto građana financijski pismeno. Posebno zabrinjavaju podaci kako najmanje znanja o financijskom svijetu koji ih okružuje imaju mladi ispod 19 godina i stariji građani, dvije posebno osjetljive socijalne skupine. Upravo na razvoju financijske pismenosti mladih radi nekoliko državnih institucija, a programi su se počeli provoditi i na nivou srednjih škola. Jedna takva škola je i Hotelijersko turistička škola iz Zagreba u kojoj učenici mogu sudjelovati u fakultativnom predmetu financijske pismenosti.

Pozitivan primjer iz škola

Martina Primorac Krmpotić, profesorica matematike u Hotelijersko turističkoj školi u Zagrebu i voditeljica predmeta financijske pismenosti, objašnjava kako među učenicima za ovaj predmet vlada veliki interes. "Živimo u svijetu u kojem vlada inflacija informacija, a učenici teško rade provjere i teško mogu razlikovati što je točno a što nije i o čemu je zapravo riječ. Cilj predmeta je pružiti im provjerene informacije", naglasila je Primorac Krmpotić.

"Čujemo razne podatke i ništa ne razumijemo. Osjećam se loše i pitam se zašto to ne bi znala. Sretna sam sada jer sve to mogu saznati na nastavi. Mi mladi osjećamo se kao da nas se to zapravo ne tiče, a trebalo bi nas se ticati najviše jer to sve na kraju ostaje nama“, rekla je Hana Hamza, učenica 3. razreda Hotelijersko turističke škole u Zagrebu.

Razvoj financijske pismenosti u skladu s preporukama EU

Nevenka Lončarić Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe u agenciji za odgoj i obrazovanje, naglasila je kako je financijsko opismenjavanje građana potrebno za razvoj društva i u skladu s preporukama EU. "Društvo se jako brzo mijenja i treba omogućiti stvaranje kompetencija za cijeli život, povezivanje sa životom. Program je puno interesantniji, dobiva realnu dimenziju i daje učenicima šansu da se nose s kompletnim problemima. Promjene su brze, burne nekad i neočekivane. Želimo zaista imati uspješan gospodarski razvoj", naglašava Lončarić Jelačić.

Osim znanja, važni su i stavovi i ponašanja

Oni kojima nedostaje znanja i vještina na ovom polju u izravnom su riziku da donesu za sebe nepovoljne financijske odluke. Takvih je čak 56 posto, naglašava doc. dr. sc. Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. "Iracionalne odluke koje donosimo pod utjecajem emocionalnih, fizičkih i drugih pritisaka i ograničenja dovede nas u jako lošu situaciju", rekla je Lučić.

Krenuti od malih nogu

Alati koji bi mladima trebali pomoći u tom obrazovanju su razni. Govoreći o načinima kako učenici na najbolji mogući način mogu usvojiti financijska znanja, učenje o financijama kreće od malih nogu i dolazi iz obitelji. "Alati se trebaju koristiti od početka, od kuće pa kasnije do škola. Mi smo u HANFA-i napravili različite model komunikacije za različite korisnike. Za mlađu populaciju smo napravili niz skečeva, raznih kratkih video materijala kako bi mogli jednostavnije razumjeti financijske pojmove“, naglašava Đurđica Mihotić Žižić, direktorica sektora za tržište kapitala u HANFA-i.

Financijska pismenost neophodna je u razvoju pojedinca jer mu omogućava da bude odgovoran član društva koji razumije što se oko njega događa, zna kako koristiti mogućnosti koje mu financijski sektor nudi, te u konačnici postaje čovjek koji nije žrtva svog novca već njegov gospodar, zaključak je okruglog stola.

 https://www.facebook.com/bolje.obrazovanje/videos/881129328735027/