Rastu depoziti poduzeća i gotovina u optjecaju

Ukupna likvidna sredstva M4 rastu po međugodišnjoj stopi od oko 5%. Rast je posljedica gospodarskog oporavka i napose uspješne turističke sezone 2016. Rast najviše pokreću depoziti poduzeća (oko 10%) i gotovina u optjecaju (10,6% u siječnju 2017. u odnosu na siječanj 2016.).

Međugodišnje usporedbe vrijednosti kredita u bilancama banaka više nisu pouzdan indikator kreditne aktivnosti.

Hrvatska se nalazi u skupini s većinom država članica EU koje bilježe manju vrijednost kredita u bilancama u odnosu na prošlu godinu. Međutim, podaci o kreditnim transakcijama i novoodobrenim kreditima pokazuju početak oporavka kreditiranja svih sektora.

Dostatni kunski izvori uz daljnje vanjsko razduživanje

Bankama kombinacija rasta depozita i razmjerno slabog kreditnog oporavka, uz aktivne prodaje plasmana, omogućava nuđenje značajnijih iznosa kunskih kredita uz paralelno razduživanje prema inozemstvu. Izvori sredstava za domaće banke su skuplji na inozemnom nego na domaćem tržištu.

Zbog toga je udjel inozemne u ukupnoj pasivi banaka dosegnuo povijesni minimum od 8,3%, što se odražava u brzom smanjenju vanjskog duga sektora kreditnih institucija. Taj dug se smanjio za 3,7 milijarde eura od svibnja 2015. do studenog 2016.

Kamatna marža 2,7%

U četvrtom tromjesečju 2016. kamatna marža je usporila rast (povećanje s 2,72% na 2,76%), a rast neto kamatnog prihoda 2016. u odnosu na 2015. iznosio je 2,5%.

Promjena neto kamatne marže nije bitno utjecala na rast profitabilnosti banaka u 2016., koji je bio prvenstveno određen manjim ispravcima vrijednosti i rezervacijama za gubitke te nekamatnim prihodima vezanima uz rast na tržištu kapitala.

Tako su banke, nakon gubitka u 2015., u prošloj godini ostvarile neto povrat na prosječni kapital od 9,5%, što ih smješta približno u sredinu rang liste povrata na kapital uložen u banke u državama članicama EU.

Pad omjera loših kredita

Smanjenje troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja nije povezano samo s činjenicom da u prošloj godini nije bilo jednokratnih rezervacija za kredite uz švicarski franak.

Prodaje kreditnih portfelja i gospodarski oporavak pronašle su odraza u znatnom smanjenju omjera loših kredita koji su se ukupno smanjili s 16,7% potkraj 2015. na 13,8% potkraj 2016., od čega kod kredita stanovništvu s 12,2% na 10,3%, a kod kredita poduzećima s 34,7% na 28,3% u istom razdoblju.  

U isto vrijeme, pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama nastavila je rasti, kao i kapitalna adekvatnost koja je dostigla iznimno visokih 22,5%, što je jamstvo sposobnosti banaka za financiranje novog kreditnog ciklusa.

Pregled 1/2017