Hrvatska i dalje može očekivati nastavak pada kamatnih stopa, ali i biti spremna da će one uskoro rasti na inozemnom tržištu.

Zato se trebamo posvetiti upravo domaćim faktorima koji na kamatne stope utječu - smanjivanjem rizičnosti zemlje, provođenjem strukturnih reformi, boljem radu pravosuđa, stvaranju preduvjeta za gospodarski rast, a onda i za održiv kreditni rast u privatnom sektoru. Najznačajnije su to poruke održane konferencije „Razdoblje niskih kamatnih stopa“, koju su organizirali Hrvatska udruga banaka, Hrvatska udruga poslodavaca i Jutarnji list.

Na konferenciji potpredsjednica Vlade Martina Dalić i guverner Boris Vujčić

Među sudionicima konferencije su bili glavni direktor HUP-a Davor Majetić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, guverner HNB-a Boris Vujčić, direktor HUB-a Zdenko Adrović, član Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU-a Guste Santini, direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, profesorica na Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische bank d.d. Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave  Raiffeisenbank Austria d.d. Michael Georg Müller, te direktor Odjela za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić.

"U Hrvatskoj imamo pozitivne trendove - fiskalna konsolidacija je u tijeku, javni dug je u padu, što sve utječe na nisku razinu kamatnih stopa. Zbog toga niske kamatne stope možemo u Hrvatskoj očekivati još neko vrijeme",  rekao je uvodno Boris Vujčić, guverner HNB-a. Dotaknuvši se najava oko ulaska u eurozonu, guverner smatra da će to dodatno smanjiti premiju rizika zemlje.

Za niske kamatne stope treba smanjiti rizičnost domaće ekonomije

"Nezahvalno je predviđati što će se dogoditi na globalnom tržištu, ali mi u Hrvatskoj moramo se, u slučaju poremećaja na globalnom tržištu, zaštititi od „Ukoliko ćemo provoditi strukturne reforme  i dobro odraditi svoj dio posla, onda smo sigurni od negativnog prelijevanja bez obzira na visoke razine duga. Ukoliko to nećemo raditi, rizik blage promjene financiranja na međunarodnom tržištu na nas će biti velik",  upozorio je Vujčić.

Govoreći o kamatnim stopama u Hrvatskoj i ima li još prostora uživati u niskim ili padajućim kamatnim stopama, potpredsjednica Vlade Martina Dalić naglasila je kako to valja sagledati u kontekstu zaduženosti javnog sektora te perspektive smanjivanja duga, kao i osnaženja ekonomske politike te fiskalne konsolidacije. Govoreći o padu kamatnih stopa u Hrvatskoj, Dalić je rekla kako danas objektivno postoji prostor za zadržavanje nižih kamatnih stopa, a ključ toga je u smanjivanju rizičnosti hrvatske ekonomije te provođenju strukturnih reformi.

Predstavljene HUB analize o kamatnim stopama

Nakon uvodnog dijela uslijedilo je predstavljanje dviju od tri analiza koju su za Hrvatsku udrugu banaka pripremili prof. dr. sc. Marijana Ivanov, dr. sc. Guste Santini i Velimir Šonje na temu utjecaja čimenika na sadašnje i buduće kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj.

Prezentirajući analizu “Determinante kamatnih marži 2000. - 2017.”, direktor Arhivanalitike Velimir je istaknuo da je sukus cijele priče kako kamatna marža, postane li fiksna, postaje amortizer svih udara, s obzirom na to da su determinante marže strukturne.

Što utječe na kamatne marže

Prvi mogući amortizer je trošak regulacije. Analize su pokazale kako su u zemljama koje su uvele euro smanjene marže. Drugi je pokriće operativnih troškova, poput nastavka porezne reforme, pokriće troškova rizika kroz institucionalna poboljšanja i dobre politike te očekivana dobit, odnosno povrat na kapital, što ujedno potiče konkurenciju.

Guste Santini, član Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU-a, prezentirao je analizu “Zakon spojenih posuda: kamatne stope, tečaj i porezi”.

Utjecaj porezne presije i tečaja na kamatne stope

Santini je naglasio kako hrvatska ekonomska politika nakon ulaska u EU treba otvoriti raspravu o instrumentima ekonomske politike u novim uvjetima, imati na umu kako su se promijenili značaj i uloga kamatne te porezne stope i tečaja kune, kao i da nije moguće parcijalno pristupati bilo kojem od instrumenata takvih politika.

"Cilj ekonomske politike u razvijenoj državi svodi se na rast stope zaposlenosti, smanjivanje porezne presije izravnih poreza te pozitivan saldo na tekućem računu platne bilance”, rekao je Santini.

“Valja voditi brigu o zakonu spojenih posuda na relaciji kamatne stope, tečaj nacionalne valute i porezna presija”,  kazao je Santini, zaključivši kako je visina kamatne stope određena entropijom društvenog sustava, koja je, pak, veća što je gospodarstvo nestabilnije.

Panel: Budućnost kamatnih stopa u Hrvatskoj

Kraj konferencije obilježila je panel-diskusija pod nazivom “Budućnost kamatnih stopa u Hrvatskoj”.

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koja je uoči konferencije pripremila analizu "Odnos deviznog tečaja i kamatnih stopa u kontekstu uvođenja eura" kazala je kako će se, kada Hrvatska ispuni uvjete za uvođenje eura, smanjiti troškovi regulacije što će dovesti do pozitivnih efekata na pad kamatnih stopa.

No, upozorila je, samo uvođenje eura nije dovoljno. “Možda ćemo uvesti euro, možda će pasti kamatne stope, no ostat će i dalje visoke naspram ostalih zemalja eurozone ako ne provedemo potrebne reforme u Hrvatskoj”,  pojasnila je Ivanov.

Smanjiti regulacijski tsunami

“Na europskom tržištu vidljiv je snažan ‘regulacijski tsunami’, povećava se broj regulativa i limitira poslovanje financijskih instituta. To je pozitivno, ali mora imati mjeru kako se ne bi kočilo gospodarstvo. Ulazak u eurozonu značit će pritisak na smanjenje kamatnih stopa preko obaveznih pričuva. Hrvatski bankarski sustav je stabilan, no treba se fokusirati na tri do deset ključnih parametara”, dodao je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische bank d.d.

Podaci govore kako se 30% kredita odnose na one s fiksnom kamatnom stopom, dok se kod novih kredita oni odnose na više od 40%. Također, većinom se štedi u eurima, a krediti najčešće uzimaju u kunama.“Trend kreditiranja je pozitivan ove godine, unatoč krizi u Agrokoru, te bih dodao kako se hrvatsko gospodarstvo mora razvijati dalje. Konačno se mora orijentirati na izvoz viskokvalificiranih proizvoda”, rekao je Michael Georg Müller, predsjednik Uprave  Raiffeisenbank Austria d.d.

Više sadržaja s konferencije, najavne teme i HUB analize te vodič o kamatnim stopama i savjetima što uzeti u obzir prilikom razmatranja uzimanja kredita potražite na  https://www.jutarnji.hr/biznis/top/niske-kamate/