Prikazi

Razvoj i produbljivanje financijskih tržišta i jačanje sustava financijske regulacije i nadzora najučinkovitiji su dugoročni odgovor na priljev stranog kapitala

Izvornik: Inci Oetker-Robe et al. "Coping with capital inflows: Experiences of selected European countries", IMF working papers WP/07/190,
Kako pojedina zemlja postaje integrirana s međunarodnim financijskim tržištima, prostor za administrativnu regulaciju kapitalnih tokova drastično opada. Politike za reguliranje količine i vrste kapitalnih priljeva dugoročno se pokazuju neučinkovitima. Zbog toga najučinkovitiji načini za nošenje s povećanim kapitalnim priljevima uključuju produbljivanje financijskog tržišta, jačanje uloge nadzora i regulacije financijskog sustava te vođenje zdrave i stabilne makroekonomske politike. Tim se politikama zemlja odriče aktivnog sudjelovanja u reguliranju kapitalnih priljeva te se preusmjerava na nošenje s posljedicama tih priljeva - povećava se apsorpcijski kapacitet te otpornost financijskih sustava na rizike povezane s priljevima kapitala.

Pročitajte više

Kako odrediti optimalan model regulacije adekvatnosti kapitala banaka te kako se banke ponašaju nakon uvođenja regulacije

Izvornik: Zhu, Haibin (2007): „Capital regulation and banks’ financial decisions“, BIS working papers No 232.
Ako se usporedi sa jedinstvenom stopom adekvatnosti kapitala, koncept regulacije kapitala vezan uz konkretnu rizičnost dijelova aktive uzrokuje porast zahtijevane adekvatnosti kapitala za manje (i rizičnije) banke te smanjenje zahtijevane adekvatnosti kapitala za velike (i manje rizične) banke. Novo ograničenje adekvatnosti kapitala (koje je ugrađeno u osnovni i napredni pristup internoga rejtinga u okviru Basle II) potiče banke na aktivnu strategiju upravljanja portfeljem, što ne mora nužno dovesti do jačanja efekta kreditnog ciklusa (kreditni bum tijekom ekspanzije, restrikcije tijekom recesije). Ovakav koncept regulacije uzrokuje manje distorzija u odlukama o kreditiranju te rezultira većom efikasnošću sustava uz istu razinu rizika kao i kod jedinstvene stope adekvatnosti kapitala. Glavni mehanizam koji to omogućava je izostanak regulacijske arbitraže: bankama se isplati plasirati novac uz niži rizik za dani prinos jer kapitalni zahtjev više nije linearan u odnosu na rizik. To znači da ovakav tip regulacije povećava opće blagostanje u odnosu na alternativne regulatorne mjere.

Pročitajte više

Institucionalna kvaliteta u Hrvatskoj 2006 bolja nego u 53%-70% drugih država

Izvornik: World Bank Institute (2007): „Worldwide Governance Indicators for 2006“
U mnoštvu međunarodnih usporedbi kakvoće regulacije, vladavine prava, raširenosti korupcije i drugih važnih područja društvenoga života, ističu se pokazatelji institucionalne kakvoće koje računa i objavljuje Institut svjetske banke. Stručnjaci Instituta već jedanaestu godinu za redom prikupljaju više od deset poznatih primarnih pokazatelja (poput pokazatelja Svjetskog gospodarskog foruma, Economic Intelligence Unit i sl.), kombiniraju njihova obilježja i rezultate, te izračunavaju kompozitne pokazatelje. Prema upravo objavljenim rezultatima za 2006, u Hrvatskoj nisu nastupile značajnije promjene u odnosu na dvije prethodne godine. Hrvatska je u prosjeku bolje pozicionirana od 61% država. Najbolji rang (bolji od 70% država) postižemo u pogledu učinkovitosti vlade, a najlošiji (još uvijek bolji od 53% država) u pogledu vladavine prava.

Pročitajte više

Nove članice EU „nagrađene“ nižom cijenom kapitala za jedan postotni bod

Izvornik: Luengnaruemitchai, P. i S. Schadler (2007):“Do Economists' and Financial Markets' Perspectives on New Members of the EU Differ?“IMF Working Paper 07/65.
Premije na rizik obveznica država Nove Europe odnosno spredovi niži su za jedan postotni bod od spredova koje očekujemo na temelju ekonomskih i financijskih fundamenata. Ova „nagrada“ koju investitori „dodjeljuju“ novim članicama EU može se objasniti isključivo njihovim članstvom u EU i očekivanjem ulaska u monetarnu uniju. Fiskalna ograničenja iz Maastrichtskog sporazuma, Pakt o stabilnosti i rastu te drugi institucionalni mehanizmi Unije jamče dugoročnu fiskalnu disciplinu što smanjuje premiju na rizik obveznica ovih država.

Pročitajte više

Kolika je neto vrijednost državnog sektora neke zemlje?

Bob Traa and Carare, Alina (2007): A Government's Net Worth. Finance and Development, June, Vol. 22. No. 2
Bilanca stanja javnog sektora neke zemlje može pokazati da se kumuliraju značajne neravnoteže koje uobičajena analiza godišnjih tokova (poput jednogodišnje ili trogodišnje analize proračuna) ne može otkriti. Analizom bilance mogu se simulirati dugoročni učinci mjera ekonomske politike, što može biti vrlo korisno za poboljšanje percepcije javnosti o njihovoj važnosti, posebno ako mjere nisu popularne.

Pročitajte više

Globalizacija korporativnih financija: opasnosti i prigode

Izvornik: World Bank (2007): „Global Development Finance: The Globalization of Corporate Finance in Developing Countries“
U seriji istraživačkih izvještaja međunarodnih financijskih institucija koje redovito pratimo i prikazujemo u okviru HUB Analiza, ističe se edicija Svjetske banke Globalne razvojne financije (eng. Global Development Finance). U ovogodišnjem se izvješću ističe da je 2006. vjerojatno dostignut povijesni maksimum priljeva kapitala u zemlje u razvoju (u iznosu od 647 milijardi dolara). Nakon izvanrednog rasta od 34% 2005, prošlogodišnjih 17% još je uvijek predstavljalo vrlo brz rast. Međutim, rast kamatnih stopa odnosno prinosa na svjetskom tržištu mogao bi označiti kraj razdoblja spektakularnog priljeva kapitala u zemlje u razvoju. Te se zemlje moraju pripremiti na zaoštrene globalne financijske uvjete.

Pročitajte više

Iskustvo tranzicijskih zemalja u posljednjem desetljeću pokazuje da stabilnost tečaja ima pozitivan učinak na stope ekonomskog rasta

Izvornik: Schnabl, Gunther (2007): „Exchange rate volatility and growth in small open economies at the EMU Periphery“, ECB working papers No 773
Ekonomska teorija i empirijska istraživanja ne pružaju jedinstven zaključak u pogledu optimalne politike deviznog tečaja. I zagovornici fiksnog i zagovornici plivajućeg tečaja imaju podjednako snažne argumente i empirijske dokaze u prilog svojim tvrdnjama. Odabirom 41 zemlje na periferiji Europske unije i promatranjem kraćeg vremenskog razdoblja (obilježenog velikom liberalizacijom međunarodnih tokova kapitala), Schnabl je pokazao da postoji negativna veza između kolebljivosti tečaja prema Euru i ekonomskog rasta, što govori u prilog politici stabilnog tečaja.

Pročitajte više

MMF o učinku značajnijega pogoršanja makroekonomskih uvjeta na stabilnost banaka

Izvornik: "Republic of Croatia: Selected Issues", IMF country report No.07/82, Chapter 5 - Bank stabilty and credit risk in Croatian banks
Brza kreditna ekspanzija otvara sumnje u dugoročnu kvalitetu plasmana i adekvatnost rezerviranja za rizike u Hrvatskoj. Zbog toga MMF opravdava HNB-ovu mjeru za posebno izdvajanje kapitala radi pokrića potencijalnog valutno induciranog kreditnog rizika. Dugoročna bi se stabilnost sustava mogla dodatno povećati kroz veću troškovnu efikasnost banaka – smanjenje omjera operativnog troška i dohotka hrvatskih banaka.

Pročitajte više

Financijski rizici pod nadzorom

Međunarodni monetarni fond (2007) Global Financial Stability Report (GFSR), April, Washington DC.
Globalizacija je dovela do golema povećanja privatnih i službenih međunarodnih tokova kapitala. Uz izuzetak američkih hipotekarnih tržišta, trenutačni su rizici razmjerno niski i može se zaključiti da globalizacija podupire visok rast svjetskoga gospodarstva (i obratno). Svijet je povezan više nego ikada u povijesti i zbog toga je danas važnost međunarodne suradnje financijskih supervizora i međunarodne koordinacije planova djelovanja u slučaju kriza veća nego ikada. Glavne su to poruke MMF-ova Izvješća o globalnoj financijskoj stabilnosti.

Pročitajte više

Kako globalizacija može dovesti do razvoja financijskog sustava

Izvornik: Prikaz govora Frederica S. Mishkina, člana Odbora guvernera američkih federalnih rezervi, na konferenciji MMF-a „Nove perspektive u financijskoj globalizaciji“, održanoj u Washingtonu 26. travnja 2007
Kada je netko godinama vezan uz američki FED, prvo kao istraživač i potom kao član Odbora guvernera, te kada je ta ista osoba napisala najrašireniji udžbenik iz osnova financijskih tržišta i institucija na svijetu, tada očekujemo da njen globalizacijski optimizam nije zasnovan na ideološkim razlozima nego na konkretnim i utemeljenim analizama i brojkama. Frederic S. Mishkin govori o tome kako globalizacija utječe na razvoj putem razvitka financijskog sustava.

Pročitajte više
Subscribe to Prikazi